|





| |
Online-kurs na temu "Pedagogija mira"
podijeljen je u pet osnovnih kurseva:
|
Osnovni kurs
1: |
Šta podrazumijevamo pod pojmom "pedagogija
mira"?
Ovdje ćete naći uvod u ovu tematiku i definiciju pojma "pedagogija mira". |
|
|
Osnovni kurs
2: |
Šta znači mir?
Osnovni
kurs 2 posvećen je pojašnjavanju bitnih pojmova „mir“, „rat“, „sila“,
„konflikt“ i postavlja pitanja koja se tiču saznanja i napretka u oblasti
istraživanja mira i konflikata. |
|
Osnovni kurs
3: |
Čemu služi pedagodija mira?
U
Osnovnom kursu 3 obrađeni su zadaci i ciljevi pedagogije mira i mirovnog
odgoja. |
|
Osnovni kurs
4: |
Šta rade ljudi koji se bave pedagogijom mira?
Osnovni kurs
4 bavi se praksom. Na konkretnim primjerima iz prakse objašnjen je široki
spektar upotrebe pedagogije mira. |
|
Osnovni kurs
5: |
Pedagogija mira i fer-plej
Mirovni odgoj se ne ograničava na nastavu iz predmeta "Politika". U
okviru Osnovnog kursa 5 bavićemo se pojmom fer-plej i prevencijom
nasilja u
sportu. |

Osnovni kurs
1: Šta podrazumijevamo pod pojmom "pedagogija mira"?
U sljedećem tekstu su sadržani najvažniji
aspekti pojma "pedagogija mira" koji će biti razrađeni u
okviru pojedinačnih kurseva
ovog tematskog kompleksa.
"Pedagogija
mira je posrednik između teorije (istraživanja mira i konflikata) i prakse (mirovnog odgoja). Ona,
pravljenjem sopstvenih teorija i razvijanjem novih i modernih modela učenja
doprinosi analiziranju konflikata i pravilnom ophođenju prema nasiljeu na ličnom,
društvenom i međunarodnom nivou
(...).
|

[Norveški istraživač mira i konflikata Johan Galtung ubraja se među
najbolje zastupnike ove naučne oblasti] |
Historijski
razvoj pedagogije mira vezuje se za kraj Drugog svjetskog rata. Taj je razvoj
tekao u fazama koje su se preklapale i koje još i danas paralelno
postoje. Prvu faza (individualističko-idealističke pedagogije mira)
obilježava individualistički pristup: 'Rat
počinje u glavama ljudi'. Druga faza okarakterisana je političko-naučnim
pristupom i shvata rat kao politički problem internacionalnog sistema.
Treća faza je bila u znaku prevaziđenog konflikta između Istoka i Zapada (...).
Sadržajni pojmovi tokom ove treće faze vežu se za negativni i pozitivni
pojam mira, te za kulturalni pojam nasilja, kojeg je uveo Johan Galtung (...).
U smislu smanjenja nasilja nad prirodom ekološka problematika uvrštena je u
ciljeve pokreta za izmirenje sa prirodom (...).
Učenje mirovnog odgoja shvata se kao socijalno i političko učenje.
Socijalno učenje kao primjena 'pedagoškog principa' ima za cilj
razgrađivanje 'vladajućih struktura', povećanje učešća i odlučivanja svih
sudionika školske svakodnevnice. (Mirovno) političko učenje bi trebalo da
bude orijentisano ka školskim temama."
["Friedenserziehung", Susanne Lin; in: Handwörterbuch
Umweltbildung, hrsg. v. Oskar Brilling/Eduard W. Kleber, Baltmannsweiler:
Schneider-Verlag Hohengehren 1999., S. 68-70]
|
|
 |
UNESCO - svjetska
organizacija za obrazovanje, nauku, kulturu i komunikacije - ubraja se
među najvažnije međunarodne organizacije koje se bave mirovnim odgojem.
Pod naslovom "Sposobnost učenja - naše skriveno blago" ova je organizacija
objavila Izvještaj o obrazovanju za 21. stoljeće. U tom izvještaju
razrađen je koncept obrazovanja u kojem mirovni odgoj igra veoma važnu
ulogu. Najvažnije dijelove ovog izvještaja možete pronaći na sljedećoj
stranici:
[... do UNESCO-vog
izvještaja] |
Sljedeći citat o "Obrazovanju
kao kulturi mira"
ilustruje UNESCO-ov angažman u oblasti mirovnog odgoja:
"The
development of a holistic approach, based on participatory methods and taking
into account the various dimensions of education for a culture of peace (peace
and non-violence, human rights, democracy, tolerance, international and
intercultural understanding, cultural and linguistic diversity) is its main
objective."
Više informacija o aktivnostima
UNESCO-a
ćete naći na stranici http://www.unesco.org/education/ecp/index.htm
|
S
obzirom na to da ratovi počinju u glavama ljudi, najprije u njihovim glavama
moramo da povedemo brigu o miru
- Preambula Ustava UNESCO-a
iz 1945. godine |
[Autor: Ragnar Müller]
[Početak
stranice]
|