Osim toga, htjela bih da Vam predstavim jednu jako pozitivnu inicijativu iz Bosne i Hercegovine- nevladinu organizaciju "Independent" iz Zenice. Ova organizacija predstavlja važan faktor i u drugim zemljama jugoistočne Evrope, s obzirom na to da su uradili prijevod priručnika "Kompas" (Obrazovanje za omladinu iz oblasti 'Ljudska prava') i stalno imaju seminare tokom kojih obrazuju nove multiplikatore u ovoj oblasti. Independent, Vam,dakle, može ponuditi i nešto što se kreće i izvan granica Bosne i Hercegovine. Onaj ko se još uvijek nije susreo sa "Kompasom" može to nadoknaditi ukoliko pogleda ovaj izuzetan priručnik na internetu. Svakako se isplati utrošiti vrijeme na to!  

Tokom pripreme ovog izdanja informatora i prikupljanja informacija pronašla sam i Inicijativu 21 iz Tuzle, a na njihovoj internet-stranici mali portal o ljudskim pravima koji Vam svakako može biti od koristi. O tome šta sve možete pronaći na ovom portalu će biti nešto više riječi u trećem dijelu Informatora. 

Želim Vam sve najbolje u novoj godini i srdačno Vas pozdravljam!

Ingrid Halbritter
 

SADRŽAJ

predstavljamo: NVO Independent

Independent je naziv jedne nevladine organizacije sa sjedištem u Zenici u centralnoj Bosni, koja ove godine slavi svoj deseti rođendan. Specijalnost ove organizacije je rad sa "Kompasom" - izuzetno dobrim priručnikom iz oblasti 'Ljudska prava' koji je izdalo Vijeće Evrope.   

na primjer … Izazovi za demokratsko obrazovanje u 21. vijeku

Građanin koji živi u demokratskom sistemu trebalo bi da sudjeluje u političkom životu - ali da li građanin doista ima toliko uticaja koliko misli da ima? U vremenu u kojem demokratsko obrazovanje zauzima visoko mjesto na ljestvici najvažnijih evropskih tema i rasprava na evropskom nivou, dr Schumann sa Univerziteta u Tübingen-u podsjeća nas na sljedeću činjenicu: nacionalna država sve više gubi svoj politički uticaj, a time i građani gube stvarnu šansu da sudjeluju u političkom životu. 

na mreži: Ljudska prava na internetu: http://www.ljudskaprava.com/

NVO Inicijativa 21 iz Tuzle je u okviru jednog projekta za omladinu napravila mali internet-portal na temu 'Ljudska prava' na kojem možete pronaći i online-verziju priručnika "Kompas" te obimnu listu linkova što vode do sličnih tema. 

impressum

_________________________________________________


predstavljamo:

Organizacija Independent iz Zenice/Bosna i Hercegovina

Ingrid Halbritter

Čim uđete u ured Independent-a na Mašinskom fakultetu u Zenici, prva misao koja se rodi u glavi je: ovdje se baš radi! Na zidovima su polijepljeni plakati, razglednice, slike sa seminara i certifikati. Uredi koji su previše uredni, kao i oni u kojima vlada potpuni haos uvijek su sumljivi. U ovom uredu vlada neka mješavina ta dva stanja. 

Independent je - kao i mnoge druge nevladine organizacije - plod angažmana pojedinaca. Odmah s početka rata u Bosni i Hercegovini nekoliko pravnika u Zenici počelo je da besplatno savjetuje svoje sugrađane koji su se zbog svoje vjerske i nacionalne pripadnosti morali boriti za svoje stanove, kuće, radna mjesta i svoja socijalna prava.  

U martu 1995. godine ti isti ljudi su registrirali Independent i dvije godine nakon toga dobili su prvu podršku za sprovođenje projekata od strane Evropske komisije i društva Soros. Iste godine iznajmili su mali ured na Mašinskom fakultetu u Zenici i počeli sa proširivanjem svojih aktivnosti oko teme 'Ljudska prava'. Tako Independent od 1998. godine pripada grupi nevladinih organizacija koje su uvezane u "Mrežu Oko", koja nadgleda izbore i izrađuje izborne izvještaje.   

Iste godine Independent je počeo sa organiziranjem okruglih stolova u cijeloj Bosni i Hercegovini, na kojima su lokalni političari, predstavnici lokalnih nevladninih organizacija, predstavnici medija, policije i pravosuđa obrađivali teme kao što su povratak izbjeglica ili povrat privatne imovine izbjeglim osobama.  

Prisustvovanje na jednom seminaru o ljudskim pravima rodilo je ideju da se u zajedničku akciju mobilizira i omladina. Independent je tako sakupio grupu od otprilike 20 mladih ljudi koji su se nazvali Independent Junior, a radili su kao volonteri ili stažisti te sprovodili manje projekte na lokalnom nivou. Osnovali su i izdavali omladinski časopis, organizirali razgovore i diskusije sa omladinom i bili aktivni u oblasti zaštite životne sredine. Danas je još šest mladih ljudi iz ovog kruga aktivno i povremeno na honorarnoj osnovi radi u svojstvu posmatrača na izborima ili predavača.

Ovaj projekat je izrodio sasvim konkretnu strukturu -  "Teledom" u malom mjestu Nemila u blizini Zenice. "Teledom" je mali ured u kojem građani Nemile i nevladine organizacije koje su aktivne u tom mjestu mogu koristiti internet i druge uredske aparate te ured u kojem se nude različite vrste seminara (vidi http://www.teledom.org/nemila/).

Osnovni dio rada Independent-a i dalje čine ljudska prava u najužem smislu riječi. Trenutno se radi na sprovođenju dva projekta iz ove oblasti. U jednom od tih projekata, koji se sprovodi već više godina, Independent je jedan od šest partnera koji se zalažu za poboljšanje položaja i ostvarivanje prava manjina u jugoistočnoj Evropi. Krovna organizacija koja je odgovorna za sprovođenje ovog projekta je Minority Rights Group International (http://www.minorityrights.org/), a projekat se financira od strane britanske vlade. Pojedinačne aktivnosti koje su obuhvaćene ovim projektom kreću se od sastavljanja izvještaja o situaciji u oblasti prava manjina do prijevoda priručnika i organiziranja seminara tokom kojih se daju praktični savjeti kako je moguće se boriti za prava manjina.

Drugi veliki projekat je obrazovanje i usavršavanje multiplikatora za pitanja ljudskih prava i to uz pomoć priručnika "Kompas". Ovaj priručnik koji obuhvata preko 400 stranica, koji je izdalo Vijeće Evrope 2002. godine, važi za jedno od najobimnijih dijela kojim se služe oni koji prakticiraju rad sa mladima u ovoj oblasti. 

Jezgro ove knjige u pet dijelova čine detaljni uvodi za 49 nastavnih jedinica na različite teme koje imaju jednu zajedničku karakteristiku - sve su od velike važnosti za ljudska prava. Pored ovih uputa o tome kako organizovati nastavnu jedinicu, korisnik može da nađe i smjernice što upućuju na različite izvore informacija, praktične savjete, radne listove koje može kopirati i koristiti tokom obrade nastavne jedinice te druge materijale potrebne za rad. U ostalim dijelovima knjige mogu se naći detaljne informacije o ljudskim pravima, o sličnim temama i o međunarodnim instrumentima za zaštitu ljudskih prava. 

„Kompas“ je do sada preveden na više jezika i na internetu ga možete naći na engleskom, francuskom, ruskom i arapskom u online i download verziji (vidi www.coe.int/compass). Ovdje ćete naći i informacije o onim organizacijama koje su prevele priručnik i koje ga koriste (http://eycb.coe.int/compass/other.html). Pored jedne jezičke verzije za Bosnu i Hercegovinu, u jugoistočnoj Evropi trenutno postoji još i priručnik na hrvatskom, rumunskom i slovenačkom jeziku. Po informacijama iz Independent-a trenutno je u pripremi i verzija na srpskom jeziku.

Independent je 2005. godine završio prijevod za Bosnu i Hercegovinu i odštampao ga u 750 primjeraka. Jedna knjiga košta 20 eura i može se naručiti direktno u organizaciji Independent (vidi kontakt adresu dolje). Online-verziju možete naći na stranici http://www.ljudskaprava.com/kompas/index.htm. Verzija za download ne postoji, ali zato možete odštampati ovu online-verziju. U ljeto 2005. godine "Kompas" je od strane Ministarstva za obrazovanje Federacije BiH stavljen na listu autoriziranih udžbenika za osnovne i srednje škole te gimnazije, pa se i zvanično smije upotrebljavati u školama. 

Godinu dana ranije hrvatska organizacija "Europski Dom" iz Slavonskog Broda prevela je "Kompas" na hrvatski jezik, a na stranici http://www.europski-dom-sb.hr/clanak1000-0-0006.htm možete naći pojedinačne dijelove knjige u downolad-verziji u PDF-formatu.

Independent uz pomoć svoja četiri iskusna predavača organizira svake godine dva do tri višednevna seminara za multiplikatore koji uz pomoć "Kompasa" rade sa omladinom u okviru školskih i vanškolskih aktivnosti. Seminari se organiziraju po metodičkom principu koji se zove „learning by doing“, što znači da se učesnici seminara jednostavno "bace u vatru" - oni tokom seminara samostalno pripremaju nastavne jedinice i iste prezentiraju drugim učesnicima seminara. U završnoj fazi seminara za svoj rad dobijaju konstruktivne kritike i sugestije od strane predavača i ostalih učesnika seminara.

Na samom kraju ove prezentacije još kratki pregled onoga što Independent iz Zenice nudi drugim organizacijama u jugoistočnoj Evropi:

Iz oblasti ljudskih prava:

• Informacije o saradnji sa Vijećem Evrope prilikom prevođenja "Kompasa" i seminare za predavače. Oni koji žele da prevedu "Kompas" ili da sami ponude seminare za predavače trebalo bi da stupe u kontakt sa Evropskim centrom za omladinu u Budimpešti. Link: http://eycb.coe.int/

• Prodaju priručnika "Kompas" po cijeni od 20 eura

• Seminare za multiplikatore tokom kojih se obrađuje korištenje priručnika "Kompas"

• Savjetovanje za multiplikatore koji se bave ljudskim pravima ili žele da se aktiviraju u ovoj oblasti

Iz oblasti prava manjina:

• Usavršavanje za pripadnike manjina u oblasti 'Ljudska prava'

• Publikacije

Iz oblasti kvalificiranja osoblja nevladinih organizacija:

• Usavršavanje i publikacije

Kontakt adresa:

Independent - Zenica
Fakultetska 1
72000 Zenica, BiH
Telefon: +387 (0)32 440 390
Fax: +387 (0)32 440 391
e-mail (1): indep@gmx.net
e-mail (2): indepze@yahoo.com
Web: http://indep.cjb.net
"Kompas" online-verzija: http://www.ljudskaprava.com/

Odgovorna osoba za kontakt: Gordana Cicak, vođa projekta (govori engleski)

[sadržaj]
_________________________________________________

na primjer ...

Izazovi za demokratsko obrazovanje u 21. vijeku

Prof. dr Wolfgang Schumann

Projekat Vijeća Evrope „Education for Democratic Citizenship“ (EDC) koji je započeo 1997. godine svakako je dao značajne impulse političkom i demokratskom obrazovanju posljednjih godina. Cilj ovog teksta je da pokaže kako model koji se nalazi u osnovi koncepta političkog i demokratskog obrazovanja, naime građanin jedne države, više ne odgovara realnosti, jer su se postojanjem Evropske unije i stalnom globalizacijom značajno promijenili okvirni uslovi. Ova dva fenomena predstavljaju osnovni izazov političkom obrazovanju u 21. vijeku. Na njih moramo reagirati na odgovarajući način ukoliko želimo da naš rad bude uspješan. Kako bi trebalo da izgleda taj postupak?

1. Najprije bih htio da naglasim u kojem kontekstu radi EDC i da probudim više razumijevanja za te okvirne uvjete. To ću uraditi uz pomoć jednostavnog modela koji upotrebljava politologija kako bi objasnila uzročno-posljedične veze u (demokratskim) političkim sistemima.  

2. Nakon toga htio bih da pokažem od kojih osnovnih pretpostavki u okviru modela polazi EDC inicijativa Vijeća Evrope.

3. Potom želim naglasiti da su upravo ove osnovne pretpostavke djelimično pogrešne i da se EDC inicijativa više mora oslanjati na promjene do kojih je došlo.  

4. Na samom kraju predstaviću Vam nekoliko svojih razmišljanja o tome šta ove promjene znače za naš rad u oblasti političkog i demokratskog obrazovanja.  

1. Građanin u demokratskom političkom sistemu - model

Počnimo sa mojim malim modelom koji skicira jezgro jednog političkog sistema (slika 1). Radi se o tome da ovaj politički sistem putem svojih institucija donosi zakone koji su obavezujući za sve pripadnike tog sistema i regulišu suživot unutar njega (crveni dijelovi slike unutar crvenog kvadrata). Zašto je tako nešto potrebno? Odgovor je sasvim jednostavan - bez takve zakonske regulacije miran suživot unutar sistema uopće ne bi bio moguć. Ovako kako to prikazuju crveni dijelovi slike može jednako dobro da funkcionira i autoritativni politički sistem.  

Ono što jedan sistem čini demokratskim to pokazuju plavi dijelovi slike unutar crvenog kvadrata. To je, naime, činjenica da građani na mnogo načina utiču na odluke koje određuju njihov život i koje moraju da poštuju

• na primjer time što biraju vlade i parlamente i ukoliko nisu zadovoljni njihovim radom da mogu da im pri sljedećim izborima ne poklone povjerenje,

• ili time što su, u pravilu, građani ti koji putem političkih partija, saveza i medija postavljaju svoje zahtjeve političkom sistemu i reagiraju na zakone koji ih ne zadovoljavaju.

No, time slika još nije potpuna jer, unutar cjelokupnog sistema, koji je crvenim kvadratom ograničen prema vani, pored građana, političkih partija, saveza i medija postoje još i drugi tzv. subsistemi. Na slici sam radi jednostavnosti i preglednosti predstavio samo jedan, ali jako važan subsistem - ekonomiju. 

Sada moramo imati na umu i to da ovaj predstavljeni politički sistem nije i jedini postojeći, već da postoji još najmanje 200 političkih sistema, čime dolazimo do "Međunarodnih odnosa". Granica određenog sistema određuje se time što zakoni koji postoje unutar različitih sistema važe samo u tom jednom pojedinačnom sistemu.

Slika 1

Čemu služi sve ovo? Pomaže nam da sistematski prepoznamo osnovu demokratskog obrazovanja, naime demokratske političke sisteme, njihov način funkcioniranja i okvir u kojem djeluju. Ovo će nam biti od velike pomoći kada dođemo do dijela u kojem treba prepoznati promjene. S druge strane, ovaj nam dijagram pomaže i da građane kao osnovnu ciljnu grupu EDC-a ne posmatramo i ne analiziramo izolirano, već kao dio demokratskog političkog sistema.

2. EDC-„model“

Osnovu i glavni faktor EDC-inicijative Vijeća Evrope predstavlja građanin koji je spreman na kritiku, koji je spreman da se umiješa u društveni život, građanin koji je "politiziran". Demokratija se stoga više ne shvata samo kao princip određenog reda koji se ograničava samo na političko uređenje, nego kao potreba da se demokratiziraju svi društveni i životni segmenti: škola, porodica, općina ali i ekonomija. 

Pored toga, intenzivno se razmišlja o povećavanju mogućnosti uticaja građana putem direktnih demokratskih elemenata kao što su referendumi. Političko obrazovanje otkrilo je građanina nacionalne države koji sudjeluje u političkom procesu, građanina kojem je stalo do demokratije u svim oblastima i segmentima društva. Ipak, osnovni model za EDC ostao je isti. To se vidi i na sljedećem dijagramu u okviru kojeg su date neke važne izjave o EDC-u na internet stranici Vijeća Evrope.  

Slika 2

Tamo se, između ostalog, kaže

• da se kod EDC-a radi o tome da se mladi i odrasli podstaknu na to da aktivno sudjeluju u političkom i društvenom životu na taj način što će shvatiti svoja prava i ispunjavati svoje obaveze;

• da se radi o tome da se stvore demokratske kulture i da se kod građana probudi osjećaj pripadnosti demokratskom društvu i sistemu.  

Drugim riječima, osnovu svih razmišljanja o demokratskom obrazovanju predstavlja građanin jedne demokratske države, a to su akteri i procesi koji se nalaze unutar crvenog kvadrata na slici 2.

3. Nedostaci EDC - "modela"

U trećem dijelu svog izlaganja htio bih da pokažem da ovaj model ima i izvjesne nedostatke, jer su iz njega izostavljene važne promjene čime je iz vida izgubljena veoma bitna uzročno-posljedična veza. U čemu se sastoje ove promjene?

Erozija nacionalne države osnivanjem i razvojem Evropske zajednice/Evropske unije

Prva promjena stoji u vezi sa osnivanjem i stalnim razvojem Evropske zajednice/Evropske unije. To ne znači samo da se najprije šest država odlučilo da započne veoma usku saradnju. Ovo samo po sebi ne bi bilo ništa novo, jer su nam međudržavni savezi i saradnja poznati i od ranije. Ali ovo nije bila obična međunarodna saradnja, a to se pokazalo time što je ovih šest država osnovalo nove zajedničke institucije kojima su prenesena neka ovlaštenja. Osim toga, ove države su se obavezale, da ukoliko dođe do sporova u vezi sa nadležnostima ovih institucija, konačnu odluku u sporu donosi Evropski sud više instance koji je također bio novoosnovana institucija. Zbog toga se u ovom slučaju ne govori o međunarodnoj/međudržavnoj saradnji, već o supranacionalnoj saradnji. 

Kakve to veze ima sa onim što je do sada rečeno, kakve to veze ima sa EDC-om i sa građaninom jedne nacionalne države? To će nam pokazati sljedeća slika.

Slika 3

Uređenje supranacionalnih struktura znači da zakone koje su građani obavezni poštovati ne donosi više samo politički sistem unutar kojeg građani žive, već da te zakone - u nekim ograničenim oblastima - donose i supranacionalne institucije - institucije Evropske zajednice. Time automatski oblasti koje autonomno reguliše politički sistem, unutar kojeg građani žive, postaju manje. Građani i dalje, naravno, biraju parlamente u svojim nacionalnim državama, a time u izvjesnoj mjeri uređuju i vlade svojih država, no ove vlade ne mogu više (same) donositi sve odluke koje se tiču građana koji su ih izabrali. Drugim riječima, građani djelimično gube uticaj i mogućnost sudjelovanja u donošenju odluka, jer na nivou Evropske zajednice (još uvijek) ne raspolažu sa mogućnostima učešća kakvo imaju na nivou nacionalne države. U većini slučajeva građani ovoga uopće nisu svjesni. 

Skoknimo sada do 2005. godine i pogledajmo sliku 4. Možemo da vidimo da se situacija od osnivanja Evropske zajednice pa do danas dramatično promijenila. Koje su to pojedinačne promjene? Prije svega se sada mali otvor koji je ranije postojao na granicama političkog sistema jedne nacionalne države pretvorio u ogromnu rupu. Prema gore, dakle prema Evropskoj uniji praktično više i ne postoji granica.  

To je tako zbog toga što Evropska unija danas gotovo u svim oblastima političkog života odlučuje ili bar sudjeluje u odlukama. Dvije trećine zakonodavnih akata u državama-članicama Evropske unije donosi upravo Evropska unija. Simbol ovog rastućeg uticaja Evropske unije je monetarna unija - čak ni u ovoj veoma važnoj političkoj oblasti države-članice ne mogu voditi autonomnu politiku!

Osim toga, veličina ove doista posebne političke konstalacije, koja je prva takva u istoriji političkih nauka, porasla je na 25 država-članica. Vrlo skoro biće ih 27, a nešto kasnije i više.

A šta sve to znači za građanina Evropske unije? Može biti da on poveća svoje političko sudjelovanje i odluči se da svoje učešće ne izražava samo izlaskom na izbore, već se priključi i nekoj političkoj partiji. Jer, nakon što smo pogladali kakva situacija trenutno vlada, moramo priznati da je direktni uticaj građanina na političare i politiku, koja i dalje određuje njegov život, drastično opao!

Slika 4

Naravno, sada bi se mogao izložiti argument da je sve ovo samo posebnost Evropske unije i njenih država-članica i da sve to ne bi trebalo da ima uticaja na naše napore u oblasti EDC-a. Da bi to bilo prilično problematično, jasno je zapravo samo po sebi ako se uzme u obzir samo činjenica da se EU trenutno sastoji od 25 demokratskih političkih sistema. No pored toga, ovdje postoji i drugi aspekt. 

To je, naime, činjenica da EU nema uticaj samo na 25 država koje su njene članice, već da u velikoj mjeri utiče i na politiku država koje žele postati članice. Zahtjevi koji se postavljaju pred države koje žele postati članice, a koji su doneseni 1993. godine na sastanku u Kopenhagenu i nazivaju se Kopenhaškim kriterijima, veoma su detaljni i obimni i zahtijevaju velike promjene sistema. Građani, ustvari, nemaju nikakvog ili imaju veoma malog uticaja na tok ili ishod pregovora koji vlade njihovih nacionalnih država vode sa EU-om. Njihov uticaj se ograničava na zaokruživanje "da" ili "ne" na listiću tokom referenduma o pristupanju EU-u ukoliko vlada neke države uopće raspiše referendum po ovom pitanju.  

Posljedice po građane

Zaključak bi, dakle, bio da postojanje EU-a, koliko god ono bilo korisno i od pomoći, pa može se reći i nezaobilazno iz mnogobrojnih razloga, ipak u velikoj mjeri ograničava mogućnosti uticaja na politiku građanima država-članica i građanima iz država koje su kandidati za pristupanje EU-u. To znači da osnovni mehanizam demokratskih sistema - da se građani angažuju i da sudjeluju u donošenju pravila koja su obavezujuća za njih putem izbora ili drugih demokratskih instrumenata - važi još samo u ograničenom obimu. 

Pokušajte sada zamisliti građanina koji je sudjelovao na našim seminarima i radionicama o demokratskom obrazovanju, građanina kojem smo objasnili da je njegova obaveza i pravo da sudjeluje u donošenju odluka i da iskoristi mogućnosti koje mu se za to nude unutar nacionalne države. Šta će reći ili pomisliti taj građanin kada ustanovi da 

• kao građanin Evropske unije bira vladu koja samo u određenoj mjeri i to u veoma ograničenom broju oblasti može samostalno da odlučuje o njegovom svakodnevnom životu, ili  

• kada kao građanin države koja je kandidat za pristupanje EU-u doživi revolucionarnu promjenu političkog sistema i društva, bez obzira da li on to želi ili ne.  

Opasnost leži u razočarenju koje bi ovaj građanin mogao da doživi s obzirom na to da ga tokom svojih seminara nismo pripremili na ovakvu sliku realnosti, nego smo mu proicirali sliku koja je već odavno prošlost. Neki građani bi mogli biti toliko razočarani da jednostavno odluče da rezignirano okrenu glavu od politike. 

Erozija nacionalne države kao posljedica globalizacije

Ove navedene promjene u kontekstu evropskih integracija svakako nisu sve promjene koje su se odigrale u posljednje vrijeme. Prisutne su još neke promjene koje u mnogome otežavaju situaciju. Jedna od njih je fenomen globalizacije.    

Slika 5

U vezi sa tezom koja je iznesena ovdje važne su dvije posljedice globalizacije (slika 5). Prva od njih sastoji se u tome da globalizacijom ekonomije nacionalni politički sistemi u velikoj mjeri gube uticaj nad nacionalnom ekonomijom, jer nacionalni zakoni ne važe u vandržavnim, globalnim okvirima u kojima se kreću, djeluju i rade veliki ekonomski koncerni.  

Drugo, globalna ekonomija bez političke kontrole sve više donosi odluke koje su od centralnog značaja za građane, odluke koje po svom djelovanju jednako utiču na život građana kao i obavezujuće političke odluke. 

Posljedice po građane

Šta da radi građanin koji dođe do zaključka da razvoj globalizirane ekonomije u velikoj mjeri utiče na njegov život, dok vlada koju je on izabrao bespomoćno stoji po strani? Šta se desilo sa uticajem građana u političkom životu? Šta se desilo sa demokratskim pravilima koje je upoznao tokom seminara ili na nastavi političkog obrazovanja?  

Građanin je samo djelomično svjestan ovakve situacije i pravila što vladaju unutar nje. To je, opet, u vezi sa jednom drugom promjenom koja ima veoma velik uticaj i koja, po mom mišljenju, u oblasti političkog i demokratskog obrazovanja (još uvijek) nije dovoljno uzeta u obzir - medijalizacija.

Medijalizacija prikriva složenu realnost

O čemu se tu zapravo radi? I ovdje je, kao kod globalizacije, riječ o višeslojnom fenomenu. Ja bih se opet usredsredio samo na dva aspekta. Medijalizacija s jedne strane znači da mediji danas, mnogo više nego što je to ranije bio slučaj, utiču na naš život. Mi, ustvari, više ne poznajemo stvarnu (političku) realnost, nego samo onu koja nam se prezentira putem medija. Ovo je još važnije ako smo svjesni činjenice - a to predstavlja i drugi bitan aspekt medijalizacije - da se mediji tokom izvještavanja o politički relevantnim činjenicama povode za sopstvenim zakonima. Vijesti moraju imati mnogo slika i moraju, ako je to ikako moguće, biti zabavne, jer se vijesti "prodaju", a to opet znači da idu sasvim suprotnim smjerom od realne politike. Realna politika postaje sve komplikovanija, a njeni procesi sve dosadniji. S druge strane, mediji se trude da političke izvještaje što više pojednostave, učine ih zabavnim i ličnim. 

Posljedice po građane

To vodi do situacije koja je prikazana na slici 6 - da se građanima zapravo sugeriše da su politika nacionalne države i pojedine osobe unutar političkog života,  kao što je u Njemačkoj slučaj sa Saveznim kancelarom, odlučujuće u političkom životi, da mogu uticati na globalnu politiku, da mogu riješiti goruće probleme i da je od svega najvažnije da građanin sudjeluje u političkom životu unutar nacionalne države. 

Drugim riječima - još se više zaoštrava problem koji smo spomenuli ranije, a to je da građanima više uopće nisu jasne posljedice razvoja EU-a ili globalizacije.

Slika 6

4. Implikacije za demokratsko i političko obrazovanje

Dovoljno je rečeno o trenutnoj situaciji i o izazovima pred kojim stoji EDC na početku 21. vijeka. U posljednjem, četvrtom dijelu ovog priloga usredsredio bih se na pitanje kakve konsekvence možemo izvući iz postojeće situacije.   

Slika 7

Od građanina nacionalne države do građanina na više nivoa

Prvo, moramo uvidjeti da osnovne premise više nisu tačne. Građanin nacionalne države, kojeg shvatamo kao pripadnika jednog političkog sistema koji svojim sudjelovanjem u političkom životu može da utiče na okvirne uslove u kojima živi, postao je građanin na više nivoa (slika 7). Građanin na više nivoa znači da se pravila koja određuju njegov život ne donose samo na globalnom nivou, recimo od strane globalizirane ekonomije, od strane Evropske unije ili nacionalne države, već i na nivou regonalnih i lokalnih zajednica, pri čemu je važno naglasiti da udio odluka koje se donose na nivou globalne ekonomije i Evropske unije sve više raste.  

U okviru EDC-projekta propagira se aktivan građanin koji sudjeluje u političkom životu. S tim u vezi bitno je naglasiti da se mogućnosti uticaja tog aktivnog građanina razlikuju već prema nivou vlasti. Dok su na lokalnom nivou, gdje se odlučuje npr. o pravljenju deponije smeća na određenom lokalitetu ili o sličnim pitanjima, mogućnosti njegovog uticaja još velike, što se više krećemo prema gornjim nivoima vlasti one (mogućnosti uticaja) postaju sve manje, da bi na globalnom nivou bile gotovo jednake nuli. 

Misliti o demokratiji na novi način

Najvažniji zadatak demokratskog odgoja u sljedećim godinama, i u to sam čvrsto ubijeđen, mora da bude usvajanje ove slike građanina na više nivoa. Za razliku od medija koji pojednostavljuju sliku situacije, mi moramo građanima objasniti šta je to što utiče na njihov život i određuje okvirne uslove u kojima žive i zbog čega je to tako. Jer onaj ko uspije da to shvati, biće oslobođen osjećaja nemoći, osjećaja da nepoznate sile upravljaju njegovim životom.

Građani bi morali imati priliku da sudjeluju u diskusijama na temu kako bi trebalo da izgleda demokratija u ovim novim, promijenjenim uslovima. Upravo zbog toga, ne možemo zaobići situaciju da se o demokratiji počne misliti na novi način.

Kako prenijeti sliku građanina na više nivoa?

Zbog svega gore navedenog, neophodno je što hitnije građanima prenijeti sliku realnosti koja se odvija na više nivoa. To je, naravno, zbog kompleksnosti te realnosti izuzetno teško. Na koji način bi se to moglo uraditi? Rasprava o ovom pitanju svakako zahtijeva posebnu analizu. Ja bih se zbog toga zadržao na iskustvima koja sam imao do sada.

Ono što se do sada, po mom iskustvu, pokazalo kao vrlo plodonosno je fokusiranje na određenu oblast, recimo na ekološku politiku. U idealnom slučaju to je nešto što se direktno tiče prisutnih na seminaru. Porazgovarajte, dakle, o konkretnom slučaju i o procesima donošenja odluka koji su u vezi s njim. Potom dajte zadatak sudionicima seminara da sami istraže, i tako induktivnim putem nauče da, recimo u slučaju Njemačke i ekološke politike, Evropska unija igra najvažniju ulogu što se tiče zakonodavstva, ali da se sprovođenje tih zakonodavnih akata odigrava na drugom nivou, na nivou nacionalne države i da tokom implementacije Savezni kancelar, ali i lokalne zajednice igraju važnu ulogu. Ono što sudionici seminara uvide tokom ovakvog istraživanja je svakako vrijedno spomena i postiže trajne rezultate.

Ovim sam stigao do samog kraja svog izlaganja tokom kojeg sam pokušao da skiciram izazove pred kojim stoji demokratsko obrazovanje na početku 21. vijeka. Ovi izazovi su izazovi, s obzirom na činjenicu da živimo u vremenu velikih promjena, novog određenja pojma 'demokratija' doista veliki. Ipak, neizbježno je, ali i sigurno interesantno, pokušati odgovoriti na njih. 

[sadržaj]

_________________________________________________

na mreži

Mali internet-portal na temu 'Ljudska prava': http://www.ljudskaprava.com/

Ingrid Halbritter M.A.

Organizacija Inicijativa 21 iz Tuzle u Bosni i Hercegovini radi uglavnom sa omladinom i to putem  vanškolskih aktivnosti. Tokom 2003. i 2004. godine ova organizacija je sprovela ciklus seminara za omladinu na temu 'Ljudska prava'. Učesnicima ovih seminara nije bilo dovoljno novostečeno znanje, već su ga htjeli podijeliti i sa drugima, te su pripremili video film i posjećivali srednje škole u kojima su organizovali radionice za svoje vršnjake te napravili već spomenutu web-stranicu kako bi i drugima olakšali pristup temi 'Ljudska prava'. Cjelokupan projekat financirala je Evropska komisija.  

Web-stranica je u principu mali internet-portal na jeziku koji se razumije u Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, Kosovu i Makedoniji, te samim tim predstavlja rijetkost u regiji  jugoistočne Evrope. Ova stranica ima dva glavna elementa: online-verziju priručnika "Kompas" na lokalnom jeziku (vidi predstavljanje organizacije Independent) i opširnu listu linkova. Oznake linkova su uglavnom postavljene na lokalnom jeziku, ali je neophodno znanje engleskog jezika jer su gotovo sve stranice i dokumenti do kojih vode linkovi na engleskom jeziku.

Lista linkova sortirana je po institucijama i po temama (na primjer "Osobe s posebnim potrebama", "Izbjeglice i azilanti", "Manjine", "Obrazovanje" itd.). Ono što je svakako zavidno je obim ove stranice - ovdje zaista možete naći sve na jednom mjestu. Dakle, onaj ko zna engleski i razumije "srpskohrvatski" a traži bilo što od međunarodnih dokumenata koji stoje u vezi sa ljudskim pravima, svakako će biti zadovoljan ovom stranicom.

[sadržaj]
_________________________________________________


impressum

Informator izdaje D@dalos Sarajevo, a financira se iz sredstava Ministarstva vanjskih poslova, Ministarstva za ekonomsku saradnju Savezne Republike Njemačke (BMZ) i Vijeća Evrope.

Odgovorna urednica: Ingrid Halbritter

Adresa: D@dalos Sarajevo
Aleja Lipa 57
71000 Sarajevo
Telefon: +387 33 715 600 (Ured Hrasno)
Telefon/Fax: +387 33 446 680 (Ured Vratnik)
Fax: +387 33 715 601
Mobitel Ingrid Halbritter: +387 61 276 381
E-mail: Ingrid.Halbritter@dadalos.org

Svoje prijedloge, sugestije i priloge za Informator šaljite direktno na Ingrid.Halbritter@dadalos.org

Mailing lista: Ukoliko želite da automatski dobivate nova izdanja Informatora, molim Vas da nam se obratite na adresu Ingrid.Halbritter@dadalos.org

Ukoliko ste, pak, ovaj Informator dobili automatski, a u budućnosti NE želite više da ga dobivate, obratite nam se na istu email-adresu.

[sadržaj]