Vijeće Evrope i Konvencija o ljudskim pravima nisu samo važne institucije demokratskog odgoja. Jednako bitno je i proširivanje znanja i informacija o njihovom djelovanju. Tu spadaju i informacija koji su to, na primjer, praktični koraci da bi se podnijela tužba kod Evropskog suda za ljudska prava u Straßburg-u.

To možda na prvi pogled izgleda komplikovano i zastrašujuće, ali budite sigurni da svake godine na hiljade ljudi prođu ovaj put i osjete pravednost, ukoliko, na primjer, država koja im je nanijela štetu bude odlukom Suda osuđena na nadoknadu štete!

Nepovjerenje koje vlada u jugoistočnoj Evropi u odnosu na pravednost i sudstvo je veoma duboko ukorijenjeno i prošireno – to mi je potpuno jasno. I s obzirom na loša iskustva sa sucima koji su korumpirani nije nikakvo čudo. Ipak, želim Vas, kao multiplikatore, potaknuti da se detaljnije pozabavite temom Ljudska prava i ovom novom mogućnošću da se obratite međunarodnom sudu!

Ovaj Informator trebalo bi da Vam ponudi neke osnovne informacije i da Vam pomogne da pronađete informacije koje Vas zanimaju na Vašem maternjem jeziku na internetu.

Biće mi veoma drago, ukoliko od Vas dobijem povratne informacije o tome kako je ova tema bila prihvaćena u Vašoj školi, na univerzitetu ili u Vašoj organizaciji.

Uz srdačan pozdrav i najbolje želje


Vaša Ingrid Halbritter

sadržaj

predstavljamo: Vijeće Evrope (II): Oblast rada: Ljudska prava
Vijeće Evrope je najstarija i najveća međudržavna organizacija u Evropi. U ovom poglavlju informatora nešto detaljnije predstavljamo oblast rada: Ljudska prava.

Na primjer … Evropska konvencija o ljudskim pravima i Evropski sud za ljudska prava
U Bugarskoj umire jedan Rom u zatvoru. Njegovo pravo na život je povrijeđeno: slučaj za Sud za ljudska prava Vijeća Evrope! Koja i kakva to prava ima 800 miliona Evropljana? Kako i na koji način se oni mogu žaliti ukoliko dođe do povrede tih prava? U ovom poglavlju saznaćete najvažnije detalje o do sada jedinom međunarodnom pravnom instrumentu koji nam svima stoji na raspolaganju!

Na mreži: Ljudska prava na internetu: izbor
Gdje na stranici Vijeća Evrope možete naći nešto na svom maternjem jeziku? Mali vodič sa mnogo direktnih linkova što vode do najvažnijih izvora informacija na temu Ljudska prava, Evropska konvencija o ljudskim pravima i Evropski sud za ljudska prava

Impressum

_________________________________________________

predstavljamo:

Vijeće Evrope (II): Ljudska prava
Ingrid Halbritter

Svaki čovjek ima prava koja nisu uslovljena nikakvim drugim okolnostima ili činjenicama, osim njegovim postojanjem. Dakle, potpuno je svejedno kojeg je neko spola, kakva mu je boja kože, kojoj religiji pripada.

Ova prava nazivaju se ljudska prava, a ustanovljena su u Općoj povelji o ljudskim pravima 1948. od strane Generalne skupštine Ujedinjenih nacija. Vijeće Evrope se pozvalo na ova ljudska prava kada je donijelo Konvenciju o ljudskim pravima. Kao što možete vidjeti u sljedećem odlomku tema ljudskih prava jedan je od centralnih zadataka Vijeća Evrope.

U Statutu Vijeća Evrope iz 1949. godine se kaže:

Vijeće Evrope ima zadatak da ostvari usku saradnju između svojih država-članica, kako bi se zaštitili i unaprijedili ideali i principi koji predstavljaju njihovo zajedničko naslijeđe, te kako bi se unaprijedio njihov socijalni i ekonomski razvoj. 

Ostvarenju ovog cilja doprinose organi Vijeća preispitivanjem zajedničkih interesa država-članica, zaključivanjem ugovora i zajedničkim djelovanjem u oblastima ekonomije, socijalnog života, kulture, nauke, prava i uprave te zaštitom i daljim razvojem ljudskih prava i osnovnih sloboda. 

Pored općih ljudskih prava i osnovnih sloboda – to su, na primjer, pravo na život, pravo na slobodu i sigurnost – postoje i posebna prava koja se fokusiraju na zaštitu određenih grupa (npr. Manjine, žene, djeca, zatvorenici) ili na zaštitu određenih sfera života (npr. Obrazovanje, zdravstvo).  

Unutar jedne od najvećih oblasti rada – ljudska prava – Vijeće Evrope se brine o općim i univerzalnim ljudskim pravima. Glavni instrumenti rada u ovoj oblasti su Konvencija o ljudskim pravima i Evropski sud za ljudska prava. Pored toga, vijeće Evrope se brine i o zaštiti prava gore spomenutih određenih grupa, te o unapređenju i zaštiti prava u određenim oblastima života. U tekstu koji slijedi, navešću neke primjere koji ilustruju kako se to Vijeće Evrope u okviru svojih zadataka angažuje na unapređenju i zaštiti ljudskih prava: 

·         Evropska društvena povelja (1961) garantuje specifična ljudska prava, naime socijalna i ekonomska ljudska prava. Ovdje se radi o pravu na stan, medicinsku skrb, pravu na posjećivanje škole, zabrani iskorištavanja rada djece, pravu na spajanje porodice itd. Skoro sve države-članice su potpisale i ratificirale ovu Povelju. Vijeće Evrope nadgleda poštivanje Povelje putem izvještaja koje su obavezne da pišu države-članice. Putem ovlaštenih nevladinih organizacija mogu se podnijeti tužbe, koje pregleda Komitet za socijalna prava i reaguje na odgovarajući način.

·         Komitet za sprječavanje mučenja posjećuje zatvore u državama-članicama i piše izvještaje o tome na koji način se vlasti odnose prema zatvorenicima.

·         Sekretarijat se bavi nadgledanjem Konvencije za zaštitu manjina. Ovoj Konvenciji do sada je pristupilo 35 država-članica. Ona sadrži zabranu diskriminiranja, pravo na odvijanje nastave na maternjem jeziku, slobodan pristup medijima i još mnogo toga. Države-članice moraju pisati izvještaje na koje Vijeće Evrope daje svoje komentare i tokom posjeta državama-članicama sa vladama razgovara o mogućnostima poboljšanja zaštite manjima. 

·         Sekretarijat za izjednačavanje prava muškaraca i žena brine se o jednakom učešću žena u donošenju političkih odluka, obrađuje problem nasilja nad ženama i trgovine ženama. Izdaje publikacije, podržava primjenu preporuka Komiteta ministara i organizira seminare i konferencije.

·         Evropska komisija protiv rasizma i netolerancije sastoji se od po jednog stručnjaka iz svake države-članice Vijeća Evrope i ima mali sekretarijat. Ispituje se stanje u svakoj zemlji ponaosob i zajednički se traže rješenja. Pri tome se u pitanjima kao što su, na primjer, rasizam ili netolerancija prema Romima pišu preporuke vladama i predstavljaju se dobri primjeri prevazilaženja ovih problema u praksi.

·         Trgovina ljudima gruba je povreda ljudskih prava. Zbog toga je posebno za ovo područje osnovan mali sekretarijat. Postoje tri političke preporuke Komiteta ministara i Parlamentarne skupštine, koje ovaj fenomen posmatraju sa različitih aspekata (pravno, sa mogućnošću prevencije, rad i ophođenje sa žrtvama itd.). Za različite ciljne grupe (nevladine organizacije, policiju itd.) nude se seminari i organiziraju konferencije kako bi se skrenula pažnja na ovaj problem.

·         Program Policija i ljudska prava ima za cilj obrazovanje policijskih službenika u državama-članicama kako bi pri obavljanju svog posla obratili pažnju i na zaštitu i održanje ljudskih prava.

[sadržaj]
_________________________________________________

Na primjer ...

Evropska konvencija o ljudskim pravima i Evropski sud za ljudska prava

Slučaj bugarskog kradljivca stoke

U septembru 1994. godine 49-togodišnji Rom u Pleven-u u Bugarskoj ukrao je devet goveda i odmah nakon toga je uhapšen. Dvanaest sati kasnije umro je u policijskoj stanici zbog teškog unutrašnjeg krvarenja. Njegova životna suputnica koja je sa njim živjela dvanaest godina i sa kojom je imao troje djece godinama se trudila da razjasni ovaj slučaj, s obzirom na to da je bila ubijeđena da je podlegao povredama nastalim tokom mučenja i udaraca primljenih od strane policijskih službenika. S obzirom na to da njena nastojanja nisu urodila plodom pred bugarskim sudovima ona se obratila Evropskom sudu za ljudska prava i žalila se po Članu 2 (pravo na život), Članu 6 (pravo na fer sudski postupak u za to zakonski određenom roku), Član 13 (pravo na žalbu po sudskom postupku) i Članu 14 (zabrana diskriminiranja).

Evropski sud za ljudska prava presudio je po svim tačkama optužnice u njenu korist i osudio državu Bugarsku na plaćanje nadoknade u visini od 100.000 francuskih franaka, 8.000 bugarskih leva i preuzimanje troškova procesa.

Naša prava u Evropskoj konvenciji o ljudskim pravima

Na ovom primjeru možemo vidjeti mnogo toga: osnovna prava koja se čine vrlo apstraktnima, postaju vrlo praktična ako se primijene u konkretnoj situaciji. Član 2 glasi: Pravo na život. Zbog slučaja krađe stoke policijski službenici, dakle predstavnici države Bugarske, tukli su ovog čovjeka i time prouzrokovali njegovu smrt. Pored toga, nisu vodili računa da nakon zadobivenih povreda dobije odgovarajuću liječničku pomoć – što mu je možda moglo spasiti život. Pored toga, vrlo je moguće da je zbog prekršaja koji je počinio – krađe stoke bio tretiran na takav način upravo zbog toga što pripada romskoj skupini stanovništva. Time je prekršen i Član 14 koji zabranjuje diskriminiranje ljudi po osnovu boje njihove kože, rase ili religije.

Dalje, na ovom primjeru vidimo da pristup ovom Sudu nemaju samo dobro obrazovani i dobrostojeći ljudi, već svako ko je informisan o toj mogućnosti i ko želi investirati svoje vrijeme i napore da bi se obratio Sudu za ljudska prava. Dakle, sada je sasvim jasno koliko je bitno poznavati ove pravne instrumente i prave putove kako se obratiti Sudu za ljudska prava.

Pored toga, važno je znati da Sud sa jednakom ozbiljnošću obrađuje sve slučajeve, neovisno od toga da li se radi o nevinoj žrtvi ili o (vidi protokol) pijanom nadničaru i lopovu. Ljudska prava su nedjeljiva i važe za svakog čovjeka!

Kako zapravo izgleda Evropska konvencija o ljudskim pravima?

Član 1 Konvencije o ljudskim pravima glasi: Obaveza poštivanja ljudskih prava. Sve države-članice Vijeća Evrope koje su potpisale i ratificirale ovu Konvenciju osiguraće svim građanima u svojim državama sljedeća prava i slobode.

Neki primjeri od ukupno 18 Članova:
Član 2: Pravo na život
Član 3: Zabrana mučenja
Član 5: Pravo na slobodu i sigurnost
Član 6: Pravo na fer sudski postupak
Član 7: Bez primjene zakona ne može uslijediti kazna
Član 9: Sloboda mišljenja, svijesti i pravo na religiju
Član 14: Zabrana diskriminiranja

Ukupno 18 članova nalazi se u prvom dijelu Konvencije. Ispod svakog člana sasvim jasno je zapisano šta on znači i u kojim slučajevima ne važi. Uzmimo kao primjer Član 2. Država se obavezuje da će štititi život svakog svog građanina. Niko ne smije biti ubijen, ukoliko ga se zakonom ne osudi na smrt, ili umre tokom pravednog postupka hapšenja ili prilikom gušenja puča ili nekih nemira.

Smrtna kazna je ukinuta u Protokolu 13, koji je usvojen nešto kasnije, i to u potpunosti bez ikakvih izuzetaka ili ograničenja. Ovaj Protokol stupio je na snagu 1. jula 2003. godine. Samo još tri države ga nisu potpisale, i to: Armenija, Azerbejdžan i Rusija. Za Član 2 Konvencije o ljudskim pravima to znači da iako se države-članice po zakonu moraju držati Konvencije o ljudskim pravima, ukoliko nisu potpisale Protokol 13 mogu donositi presude koje uključuju smrtnu kaznu.

Često se Evropskom sudu za ljudska prava ulažu žalbe po osnovu Člana 6: Pravo na fer postupak. To konkretnije znači: svako ima pravo da se njegov slučaj razmatra pred nadležnim sudom i to u primjerenom roku; tuženi je nevin dok mu se ne dokaže krivica; on ima pravo na odbranu i svjedoke i na to da se proces vodi na jeziku koji on razumije.

Mnogi sudski postupci se razvlače i traju u nedogled, a upravo sprječavanje toga jedan je od zadatak ovog suda. Jedna Austrijanka koja je bila optužena i osuđena zbog prevare žalila se po tom osnovu Evropskom sudu, s obzirom na to da je njen postupak trajao više od 15 godine. Sud je presudio u njenu korist i osudio Austriju na plaćanje odštete u visini od 11.000,00 eura, zbog napora koji su u tom periodu nastali za tuženu.

Možete tužiti svoju državu!

Posebnost Konvencije o ljudskim pravima je u tome što možete tužiti Vašu državu ukoliko smatrate da su povrijeđena Vaša ljudska prava! Evropski sud za ljudska prava nije nadležan, ako vam je šteta nanesena od strane neke druge osobe! Dakle, možete podnijeti tužbu samo protiv državnih organa – službi, sudova, predstavnika Vaše države i vaša će se tužba razmatrati Strassburg-u.

Ovo je veliki napredak, jer prije donošenja ove Konvencije i osnivanja Evropskog suda za ljudska prava Evropljani u svim našim državama bili su bez ikakve mogućnosti zaštite izloženi kršenju njihovih ljudskih prava! Nije postojala nikakva pravna instanca iznad naše matične države. Dakle, državni teror i državna samovolja nisu više mogući, jer poznajemo svoja prava i načine na koje se za njih možemo boriti.

Evropski sud za ljudska prava čini sve što je u njegovoj moći kako bi nam omogućio da sa što manje problema uručimo svoje žalbe i tužbe na pravo mjesto. Na internetu se mogu naći mnogobrojne i lako razumljive (vidi linkove u sljedećoj rubrici «na mreži») informacije i formulari koje možete ispuniti na Vašem maternjem jeziku.

Naravno, da bi se podigla neka tužba moraju biti ispunjeni određeni preduslovi. Možete se žaliti na kršenje ljudskih prava koja su imenovana u Konvenciji o ljudskim pravima i u protokolima koji su doneseni s tim u vezi. Pored toga, potrebno je da je Vaša država ne samo potpisala, već i ratificirala ove dokumente. Ratificiranje dokumenta znači da se državni parlament složio sa dokumentom, čime on postaje punovažan dokument u državi, a država se obavezuje da će se pridržavati svih članova tog dokumenta. Od momenta ratificiranja, zadatak države je da sprovede odredbe ugovora.

Sljedeći preduslov je da ste iscrpili sva pravna sredstva unutar države. A šta to znači? Ukoliko niste zadovoljni presudom koju je donio nadležni sud, možete se žaliti sljedećoj sudskoj instanci u Vašoj državi, pa i ustavnom sudu, ukoliko je nadležan za ljudska prava, i tek kad ste iscrpili sve te mogućnosti možete se obratiti Evropskom sudu za ljudska prava Strassburg-u. Ono što je važno je da je žalbu Evropskom sudu potrebno podnijeti najkasnije 6 mjeseci po donošenju odluke posljednje instance u Vašoj državi.

Kada uložite žalbu Sudu za ljudska prava, nakon prihvatanja Vaše žalbe potrebno je da angažujete advokata. Ukoliko nemate dovoljno financijskih sredstava Vijeće Evrope je spremno da Vas podrži tzv. sistemom troškova procesa. Ukoliko ja Vaša tužba prihvaćena, biće u zavisnosti od slučaja do slučaja razmatrana od jedne ili druge komore Suda. Odluka unutar komore se donosi većinskim principom i konačna je. Presude su obvezujuće za države–članice, a Komitet ministara se brine o tome da se one i sprovedu, tj. da država plati odštetu tužitelju.

Evropski sud za ljudska prava i osnovne slobode



Uz malo mašte možete, posmatrajući sliku zgrade Evropskog suda za ljudska prava, vidjeti vagu – simbol pravde. To je želio predstaviti i arhitekt zgrade.

Evropska konvencija o ljudskim pravima sastoji se iz dva dijela: od kataloga osnovnih prava i sloboda kao i od odredbi o tome kako je strukturiran i kako radi Evropski sud za ljudska prava. To je dakle posebna karakteristika Konvencije o ljudskim pravima: ona sadrži i sistem za sprovođenje svojih odredbi, naime, Sud za ljudska prava, koji trenutno može da punopravno presudi protiv 45 evropskih država ukoliko državne službe ili sudovi tih država povrijede ljudska prava svojih građana.

Vijeće Evrope trenutno ima 46 država-članica. U jesen 2004. godine Monako je postao članica Vijeća Evrope i vjerovatno zbog kratkoće vremena nije potpisao i ratificirao Konvenciju i protokole. Sve ostale države su potpisnice Konvencije o ljudskim pravima, a samim tim priznaju autoritet ovog Suda.

Evropski sud za ljudska prava u svojoj sadašnjoj formi postoji od 1998. godine. Do tada su za sprovođenje i poštivanje obaveza država-članica Vijeća Evrope bila odgovorne njegova tri organa: Evropska komisija za ljudska prava (od 1954), Evropski sud za ljudska prava (od 1959) i Komitet ministara Vijeća Evrope (sastoji se od ministara vanjskih poslova država-članica. Žalbe su se podnosile Komisiji, koja ih je prosljeđivala Komitetu ministara, a onda je jedan od ova dva organa prosljeđivao na razmatranje Sudu. Tada fizička lica nisu mogla podnijeti žalbe direktno Sudu.

Dodatnim Protokolom 11 ovaj postupak je nanovo definisan i od novembra 1998. godine postoji još samo jedna pravna instanca: stalni Evropski sud za ljudska prava. Broj žalbi koje su od tada uručene sudu u stalnom je porastu: 2001. godine Sudu je uručeno 13.858 žalbi!

U Sudu ima onoliko zaposlenih sudaca koliko ima država-potpisnica Konvencije, dakle trenutno 45, pri čemu moramo naglasiti da je trenutno upražnjeno mjesto suca iz Letonije. Monako još uvijek nije potpisao i ratificirao Konvenciju i protokole te stoga nije postavljen sudac iz Monaka. Iz svake države-članice dolazi po jedan sudac, ali on ne zastupa interese svoje države, pa je tako nepristrasan. Suci se biraju od strane Parlamentarne skupštine Vijeća Evrope na period od 6 godina.

Struktura Suda sa njegovim različitim komorama, sekcijama i odborima je prilično kompleksna i ovdje je nećemo spominjati. No, u okviru sljedećeg poglavlja naći ćete informacije o tome na koji način možete na web-stranici Vijeća Evrope pronaći podatke koji su Vam potrebni.

[sadržaj]

_________________________________________________

Na mreži

U okviru ove rubrike, željela bih da vam – kao dodatak prethodnom Informatoru – ponudim ostale informacije vezane uz temu ovog izdanja. Dakle, gdje na vašem maternjem jeziku na web-stranici Vijeća Evrope možete pronaći podatke koji Vas zanimaju. Online-ponuda Vijeća Evrope je zaista nepresušan izvor informacija, no vrlo je teško pronaći baš one informacije koje tražite. 

1. Opći podaci o Vijeću Evrope i nastavni materijali na temu Ljudska prava

Opće informacije u dokumentu "Vijeće Evrope, 800 miliona Evropljana" (ca. 100 stranica) daće Vam zaista dobar uvid u historiju, strukturu, način funkcioniranja i oblasti rada te konkretne aktivnosti Vijeća Evrope. Pored toga, u ovom dokumentu ćete naći i mnogobrojne upute do adresa informacionih centara u Vašim zemljama i linkove što vode do sličnih internet stranica sa kratkim komentarima.

Na svim jezicima jugoistočne Evrope naći ćete lako razumljive informacije o Vijeću Evrope i Konvenciji o ljudskim pravima, te uvod u vježbe koje možete sprovesti sa učenicima. Ovo su direktni linkovi do pojedinačnih jezika:
albanski, bosanski, bugarski, njemački, engleski, hrvatski, makedonski, rumunjski

2. Evropska konvencija o ljudskim pravima

Aktuelna verzija Konvencije na raspolaganju je svim državama-članicama na svim jezicima, dakle, i na Vašem maternjem jeziku! Molim Vas da pratite sljedeću uputu: kliknite na www.echr.coe.int, potom na „Basic Texts“, a onda na „The European Convention on Human Rights“ ili iskoristite ovaj direktni link ... 

3. Informacije o podnošenju tužbe

Svi informativni listovi, uputstva za ispunjavanje formulara i sami formulari mogu se također naći na svim jezicima. Na stranici www.echr.coe.int odaberite link „Basic texts“, na stranici koja se pojavi u novom prozorčiću odaberite peti link „Informations for Persons wishing to Apply to the European Court for Human Rights“.

U sredini dokumenta koji se otvori pronaći ćete tabelu sa različitim jezicima. Kliknite na Vaš maternji jezik, a nakon toga ćete dospjeti do liste sa linkovima poredanim alfabetskim redom. Svi dokumenti stoje na raspolaganju u pdf-formatu. Ovdje je direktni link.

Nemojte se razočarati! Stranica je na engleskom jeziku, no, tabela preko koje možete pristupiti do linkova na Vašim maternjim jezicima je nešto dalje na sredini stranice!

4. Konvencija i Sud na 5 jezika:

Ukoliko vladate jednim od pet službenih jezika Vijeća Evrope (engleski, francuski, njemački, talijanski i ruski) imaćete pristup velikom broju informacija. Idite na početnu stranicu Vijeća www.coe.int pa preko linka „Site Map“ odaberite jedan od portala na ovim jezicima.

Na lijevoj stranici vidjećete spisak djelatnosti Vijeća Evrope (ljudska prava, pravna pitanja, socijalni rad i obrazovanje, kultura…). Ukoliko kliknete na link «ljudska prava», sa desne strane će se otvoriti prozor sa različitim oblastima rada. Za našu temu od velike važnosti su linkovi «konvencija» i «Evropski sud». Link «Konvencija» neće Vam otkriti sam tekst Konvencije, već i mnogobrojne tekstove koji pojašnjavaju Konvenciju i tabelarni pregled država koje su potpisale i ratificirale Konvenciju, te pregled sugestija koje su države formulisale.

Link «Evropski sud» otkriva mnogobrojne informacije o ovom organu, informacije koje su potrebne onima koji žele uložiti žalbu i sve potrebne formulare za to.

Sa lijeve strane naći ćete link «Presude i odluke» što vodi do velike baze podataka u kojoj su do u detalje opisani svi slučajevi. Za laike u oblasti prava lektira baš i nije laka, ali je u svakom slučaju interesantno za pročitati da bi se stekao utisak koje osobe su se i po kojem pitanju obratile Sudu i kako je ovaj odlučio. Nažalost svi dokumenti u ovoj bazi podataka su na engleskom, i rijetko na francuskom jeziku.

5. Odlična usluga: sve konvencije Vijeća Evrope

Ako Vas interesuje koje sve konvencije postoje, šta sadrže i koje države su ih potpisale i ratificirale, idite na stranicu (na engleskom jeziku): http://conventions.coe.int. Preduslov za korištenje ove stranice je da razumijete neki od pet službenih jezika, pa možete odabrati portal na tom jeziku na stranici gore desno.

Link „full list“ vodi Vas do gotovo beskonačne liste od oko 200 konvencija i protokola, koji su doneseni i stupili na snagu od maja 1949. godine do januara 2005. Kada kliknete na naslov nekog od tih ugovora, dobijete izvanrednu uslugu: postavlja Vam se pitanje «Šta želite znati o ovom ugovoru?», možete pogledati cjelokupan tekst istog ili pogledati objašnjenja, stanje potpisivanja i ratificiranja od strane država-članica, te pogledati koja država je imala koje sugestije glede dotičnog ugovora (ukoliko razumijete pravni jezik i u stanju ste da se snađete u šumi paragrafa). 

Ono što je od velike pomoći za pripremanje nastavnih jedinica je rječnik. Do njega stižete preko četvrtog linka odozgo. U rječniku su veoma dobro objašnjeni ključni pojmovi i konvencije.

Ako želite znati koje je konvencije ratificirala Vaša država, kliknite na treći link odozdo («države») i koristite bazu podataka da biste pronašli željene informacije. Možete, na primjer, odabrati Vašu državu, a potom pogledati sve ugovore koje je ratificirala ili možete odabrati pojedine tematske oblasti. I na toj stranici postoji mogućnost da pobliže pogledate pojedinosti svakog ugovora. 

6. Suci Evropskog suda za ljudska prava

Ukoliko Vas interesuje kako se zovu suci koji trenutno rade u Evropskom sudu za ljudska prava, posjetite stranicu: http://www.echr.coe.int/BilingualDocuments/LISTEDEPRESEANCE.htm

7. Ljudska prava – mnogo dobrih informacija i materijala!

Odjel za saradnju nudi cijelu lepezu informativnih materijala iz oblasti ljudskih prava, i to dijelom na različitim jezicima. Tamo ćete naći kratki vodič kroz Konvenciju o ljudskim pravima na albanskom, hrvatskom i ruskom jeziku. Pristup ovom dijelu stranice je nešto komplikovaniji, ali se u svakom slučaju isplati: na ovoj stranici naći ćete tri različita pristupa do jedne baze podataka. Najbolje da prvi od njih potpuno ignorišete, jer je jako teško služiti se njime.  

U sredini stranice nalazi se baza podataka sa 14 dokumenata. Odaberite željeni jezik i naslov "Subject". Tako ćete odmah naići na listu svih dokumenata koji postoje na ovom jeziku.
Tačno ispod toga nalazi se link što vodi direktno do 80 dokumenata. Odaberite naslov dokumenta koji Vas zanima na engleskom jeziku, odmah potom vidjećete koji Vam dokumenti i na kojim jezicima stoje na raspolaganju u pdf-formatu.   

Opširne materijale na temu Ljudska prava naći ćete i na našem obrazovnom serveru www.dadalos.org (na svim jezicima jugoistočne Evrope).

[sadržaj]
_________________________________________________

impressum

Informator izdaje D@dalos Sarajevo, a financira se iz sredstava Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva za ekonomsku saradnju Savezne Republike Njemačke (BMZ).

Odgovorna urednica: Ingrid Halbritter

Adresa: D@dalos Sarajevo
Aleja Lipa 57
71000 Sarajevo
Telefon: +387 33 715 600 (Ured Hrasno)
Telefon/Fax: +387 33 446 680 (Ured Vratnik)
Fax: +387 33 715 601
Mobitel Ingrid Halbritter: +387 61 276 381
E-mail: Ingrid.Halbritter@dadalos.org 

Vaše prijedloge, sugestije i priloge za Informator šaljite direktno na Ingrid.Halbritter@dadalos.org 

Mailinglista: Ukoliko želite da svaka dva mjeseca dobivate novo izdanje Informatora, molim Vas da nam se obratite na adresu Ingrid.Halbritter@dadalos.org 

Ako ste ovaj Informator dobili automatski ili greškom i NE želite više da ga dobivate, molimo Vas da nam se obratite na istu adresu.

[sadržaj]

[na gore]