|
EDC Newsletter za jugoistočnu Evropu
_________________________________________________
Broj 1, 5.
oktobar 2004. (aktualizirana verzija april 2005)
Pismo
urednice
Dragi
čitatelji i čitateljke novog Newsletter-a,
počev od 1. oktobra 2004. godine želimo da Vam svaka dva mjeseca
ponudimo novo izdanje Newsletter-a. Sigurno će biti interesantan svim
onima koji se bave ili se samo zanimaju za demokratsko obrazovanje,
građansko obrazovanje, mirovni i pedagoški odgoj i vaspitanje. "EDC" je
skraćenica za "Obrazovanje za demokratsko građanstvo". Prema našem
shvatanju ova skraćenica obuhvata sve obrazovne oblasti koje imaju
zajednički cilj da probude motivaciju i osposobe građane za društveni i
politički angažman.
Najprije bih Vam se kratko predstavila: zovem se Ingrid Halbritter
(Halbriter) i dolazim iz Stuttgart-a (Študgart) u Njemačkoj. Nakon
mature dvije godine sam radila u Francuskoj, a potom u Stuttgart-u u
prevodilačkoj školi izučavala francuski jezik, te nakon toga studirala
političke nauke i retoriku na Univerzitetu u Tuebingen-u (Tibingen). Po
završetku studija dobila sam posao u njemačkoj humanitarnoj organizaciji
Kinderberg kao vođa mirovnopedagoških projekata. Od 1998. godine vodim
obrazovne programe u jugoistočnoj Evropi i suosnivač sam Udruženja
građana D@dalos u Sarajevu. Od sredine 1999. godine živim u Starom gradu
u Sarajevu i to je već postala moja druga domovina.
Čvrsto vjerujem da svako od nas može dati važan društveni i politički
doprinos. I vjerujem da svako od nas nosi dio odgovornosti - za sebe
samog i za svoje sugrađane, za cjelokupno društvo u kojem živimo i za
cijelu planetu.
Šta Vam nudi ovaj Newsletter? - Htjeli bismo da Vas opskrbimo i sa
teorijom i sa praksom. U poglavlju na
primjer ponudićemo Vam naučne radove i stručne tekstove o
različitim temama, koje su od važnosti za našu zajedničku oblast rada. U
ovom poglavlju informiraćemo Vas o nacionalnim i internacionalnim
obrazovnim politikama. Tako će, na primjer, tema sljedećeg izdanja biti
2005. godina koju je Vijeće Evrope proglasilo "Evropskom godinom
demokratskog obrazovanja".
Postoje mnogobrojne organizacije i mnogo pojedinaca koji sprovode
projekte u oblasti učenja demokratije. Obavještavaćemo Vas o ovim
projektima i ovim ljudima, i to u rubrici
predstavljamo. U ovom broju Newsletter-a predstavićemo Vam
naš projekat.
na mreži je rubrika koja govori o
web-stranicama. I u ovom poglavlju ćemo početi sa predstavljanjem naše
online ponude - obrazovnog servera D@dalos.
termini je rubrika u kojoj Vas
informišemo o mogućnostima doškolovavanja ili o manifestacijama koje bi
mogle biti interesantne za Vas. Pravićemo razliku između manifestacija
otvorenog i zatvorenog tipa. Manifestacijama otvorenog tipa mogu
prisustvovati svi zainteresirani, dok se na manifestacije zatvorenog
tipa poziva tačno određena ciljna grupa. Čak iako na nekim
manifestacijama ne možete sudjelovati, smatramo da je bitno da budete
informisani o njihovom održavanju, kako biste stekli sliku o tome šta se
sve nudi u ovoj oblasti u Vašoj regiji.
Radujem se kontaktu s Vama i biće mi drago, ukoliko Vas budem mogla
podržati u Vašem radu u oblasti učenja demokratije.
 |
Srdačan pozdrav
Vaša Ingrid Halbritter
|
SADRŽAJ
predstavljamo: Udruženje za mirovno-pedagoški rad D@dalos Sarajevo
Autorica: Ingrid Halbritter, vođa projekta
na primjer … Političko obrazovanje u Njemačkoj
Autor: Ragnar Mueller (Miler), agora-wissen Stuttgart
na mreži: www.dadalos.org (Međunarodni obrazovni server za političko
obrazovanje, odgoj i vaspitanje u oblasti ljudskih prava i
mirovno-pedagoški rad)
Autorica: Ingrid Halbritter
termini:
Manifestacije otvorenog tipa: „Evropske večeri“ (od 21. oktobra 2004. u
Sarajevu)
Manifestacije zatvorenog tipa: Obuka za moderatore za metodu „Betzavta“
(12.-16.10.2004 u Zagrebu)
impressum
_________________________________________________
predstavljamo
D@dalos Sarajevo – Udruženje za mirovno-pedagoški rad
Ingrid Halbritter
D@dalos Sarajevo je udruženje osnovano u ljeto 1999. godine. Cilj
Udruženja je da da svoj doprinos demokratizaciji u jugoistočnoj Evropi.
Projekti koje sprovodi D@dalos orijentiraju se na obrazovanje u školama,
na univerzitetima, ali i u nevladinim organizacijama. Udruženje se
fokusira na demokratsko političko obrazovanje. Pokušavamo, u određenoj
mjeri, da ponudimo "mali uvod" u politiku, dakle osnovne pojmove
demokratije kao "najlošije državne forme, ako izuzmemo sve ostale"
(Winston Churchill).
D@dalos ostvaruje svoje ciljeve putem različitih projekata koji se
sprovode u cijeloj jugoistočnoj Evropi (bivša Jugoslavija, Albanija,
Bugarska, Rumunija, Moldavija). Jezgro rada je međunarodni obrazovni
server
http://www.dadalos.org/. Tamo se trenutno nalazi devet
online-priručnika sa pozadinskim informacijama i nastavnim materijalima.
Teme: Ljudska prava, Demokratija, Političke partije, Evropska unija,
Uzori, Politička didaktika, Mirovna pedagogija, Globalizacija i
Ujedinjene nacije. Jezici: albanski, bugarski, bosanski, njemački,
engleski, hrvatski, makedonski, rumunjski i srpski (za detaljnije
informacije pogledaj rubriku "na
mreži").
Ovi online-priručnici se svake godine izdaju i na CD-ROM-u i mogu ih
besplatno dobiti svi zainteresirani. Svoje narudžbe možete slati na
email-adresu:
Enda.Pecenkovic@dadalos.org
Od 1999. godine D@dalos je tokom vikend-kurseva obučio skoro 2.200
nastavnika za korištenje obrazovnog servera. Na osnovu ovih iskustava
Udruženje ja razvilo još jedan projekat: koncept obuke Fit@school. To su
Powerpoint-prezentacije za doškolovavanje nastavnika u oblasti
korištenja računara i interneta koje su dostupne na CD-ROMU-u. Više
informacija o tome možete dobiti putem email-a:
Haris.Muhic@dadalos.org. I ovaj CD-ROM možete dobiti besplatno, a
trenutno su dostupne verzije na bosanskom/hrvatskom/srpskom, albanskom,
bugarskom i njemačkom jeziku.
Pored toga D@dalos nudi različite seminare za multiplikatore
(nastavnike, docente, saradnike nevladinih organizacija). Trenutno su u
ponudi dva programa: "Predavati politiku u jugoistočnoj Evropi" i
"Betzavta – Zajedno". Prvi program se sastoji od kursa tokom kojeg se
kombinuju faze tzv. "e-learning"-a i faze seminara. Sudionici kursa
dolaze tokom tri vikenda na seminare, a u periodima između tih seminara
rade na zadacima koje dobiju u suradnji sa svojim kolegama i voditeljem
seminara, s kojima komuniciraju putem email-a. Tokom seminara
sudionicima objašnjavamo najvažnije didaktičke principe demokratskog
političkog obrazovanja, oni uče kako da sami pripreme i razviju nastavne
jedinice i pripreme školski čas o političkim temama. Veoma nam je drago
što ćemo tokom 2005. godine biti u mogućnosti da ponudimo dva ovakva
kursa. Više informacija možete dobiti kod:
Ingrid.Halbritter@dadalos.org.
„Betzavta“ ili „Zajedno“ je metoda učenja demokratije koju je razvio
Adam-institut iz Jerusalema. Korištenjem ove metode sudionici na
sopstvenoj koži saznaju i više osjećaju, nego što razumom poimaju šta su
to osnovne vrijednosti demokratije. Prvih 15 budućih moderatora iz
Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbije i Crne Gore tokom 2004. godine su
završili prva dva kursa. Priručnik za predavače ove metode uskoro će
biti postavljen kao online-ponuda na bosankom/hrvatskom/srpskom jeziku
na
www.dadalos.org/EDC.
Početkom decembra 2004. godine organiziran je četverodnevni seminar za
novinare iz Srbije i Crne Gore, Hrvatske, Bosne i Hercegovine.
Stanovništvo, u pravilu, zna jako malo o EU-u i teško može objektivno
ocijeniti posljedice pristupa jedne zemlje EU-u. Cilj ove manifestacije
bio je da pomogne profesionalnijem izvještavanju o EU-u u regiji
jugoistočne Evrope.
Sljedeća oblast rada D@dalos-a je pokušaj da se uspostavi kontakt između
ljudi, organizacija i institucija koji se bave političkim obrazovanjem
ili su angažirani u ovoj oblasti, a nakon toga i da potekne razmjenu
informacija i iskustava, te eventualnu suradnju. Ovaj Newsletter je
jedan način rada u toj oblasti. Drugi je tzv. EDC-tržnica - to je
stanica na engleskom jeziku na kojoj su predstavljeni dobri projekti u
ovoj oblasti (vidi
www.dadalos.org/EDC).
Nešto potpuno novo u radu D@dalos-a je tzv. I.M.PACT-projekat. D@dalos
je jedna od 6 organizacija u regiji jugoistočne Evrope koje od 2005.
godine drugim organizacijama i institucijama koje se bave političkim
obrazovanjem nude seminare u oblasti planiranja projekata i
samoevaluacije. Informacije o ovom projektu ćete naći na stranici
http://www.impact-see.org/, nažalost samo na engleskom jeziku. No,
najkasnije do kraja ove kalendarske godine na istoj adresi će se moći
naći priručnici i na Vašim maternjim jezicima.
D@dalos u Sarajevu ima dva mala ureda sa četiri stalna namještenika.
Naši najbliži partneri su prof. dr Wolfgang Schumann (Volfgang Šuman) i
Ragnar Mueller (Ragnar Miler) osnivači i saradnici Društva agora-wissen
iz Stuttgart-a. Oba ova politologa, stručnjaka za pitanja Evrope i
specijalista za promicanje znanja putem novih medija (Internet, CD-ROM)
bave se pripremanjem sadržaja koji se nalaze na obrazovnom serveru i
predavači su na većini naših seminara za multiplikatore (više
informacija naći ćete na stranici http://www.gesellschaft-agora.de/).
Pored toga, usko surađujemo sa nekoliko odabranih nevladinih
organizacija: FAR u Burgas-u/Bugarska, Sonnenberg Hrvatska i D@dalos
Crna Gora. Sa uredima Instituta za međunarodnu saradnju njemačkog saveza
visokoškolskih ustanova (IIZ-DVV) u Albaniji, Bugarskoj, Srbiji i Bosni
i Hercegovini, sa Civitas@BiH, Građanskom inicijativom Beograd,
Univerzitetom u Nikšiću, Pedagoškom akademijom u Rijeci i ministarstvima
obrazovanja u cijeloj regiji te sa političkim fondacijama surađujemo na
posebnim projektima.
Naši najvažniji financijeri su: UNESCO (posebno njemačka
UNESCO-komisija), Ministarstvo vanjskih poslova Berlin, norveška i
švicarska vlada, AG političko obrazovanje njemačkih političkih
fondacija. Linkove što vode do svih financijera naših projekata naći
ćete na našoj web-stranici
http://www.dadalos.org/.
Ingrid Halbritter, koja vodi programe udruženja D@dalos je izaslanica
Udruženja EIRENE Neuwied (Nojvid) u okviru civilne mirovne službe i
njeno djelovanje se financira sredstvima Saveznog ministarstva za
ekonomsku saradnju (BMZ) iz Bonn-a u periodu od maja 2004. do aprila
2007. godine.
[sadržaj]
_________________________________________________
na primjer ...
Političko obrazovanje u Saveznoj Republici
Njemačkoj
Ragnar Mueller
S obzirom da "demokrate ne padaju s neba", demokratija kao jedna
izuzetno teška i zahtjevna državna i društvena forma ostaje ovisna od
političkog obrazovanja. Na ovu činjenicu se posljednjih godina ponovo
ukazuje kao na veoma bitnu. U sljedećem tekstu pokušaću da ukratko
objasnim bitne osnove političkog obrazovanja. Tekst se sastoji od dva
dijela:
Zadaci i ciljevi političkog obrazovanja: ovdje ćemo predstaviti bitne
osnove političkog obrazovanja, i to onako kao su se one definirale tokom
stručno-didaktičke debate u Njemačkoj. Nećemo se zadržavati na historiji
političkog obrazovanja, već ćemo se fokusirati na razumijevanje zadataka
i ciljeva političkog obrazovanja.
Didaktički principi političkog obrazovanja: počev od centralnog "koncensa
iz Beutelsbach-a (Bojtelsbah)" iz 1976. godine razvio se i uvriježio
cijeli niz didaktičkih principa, koji predstavljaju jezgro političke
didaktike.
Zadaci i ciljevi političkog obrazovanja
Cilj političkog obrazovanja je punoljetan građanin. U gotovo svakoj
publikaciji na ovu temu spominje se pojam "punoljetan građanin", no ne
smije se nikako zanemariti važnost ovog pojma, s obzirom na to da je on
višeznačan što posebno dolazi do izražaja kada se prevodi na druge
jezike. Sljedeći dijagram prikazuje ostale ciljeve političkog
obrazovanja, no svaki od njih definiše pojam "punoljetnog građanina".
Ono što u osnovi važi je: "Politika i obrazovanje, a time i političko
obrazovanje su forme internacionalnog djelovanja; oni se orijentišu ka
ciljevima odnosno vrijednostima .... moderna država ne može sama pronaći
odgovor na pitanje koje je to najviše dobro u pluralističkom ansamblu
vrijednosti. No, možemo se složiti s tim da bi država trebalo da
spriječi zlo, a kao kulturna i socijalna država trebalo bi da svoje
djelovanje orijentira ka pozitivnim vrijednostima. Politiku svakako ne
možemo razumijevati kao 'ostvarivanje' najviših vrijednosti, već kao
regulisanje konflikata i kao krug oko kojeg se formira bolje uređenje u
odnosu na opće priznate vrijednosti, čije održanje mora ostati stalni
zadatak ... političko obrazovanje mora da služi ovom cilju."
Zadaci političkog obrazovanja oko čijeg definiranja je postignut
koncenzus
Koji su to tačno zadaci političkog obrazovanja? Detaljan odgovor na to
pitanje ostaje kontroverzan i podložan je stalnim promjenama. Uprkos
tome, u sljedećem tekstu navedeno je nekoliko zadataka političkog
obrazovanja oko čijeg definiranja je postignut koncenzus:
"1. Obrazovanje i učvršćavanje slobodne, demokratske svijesti o
vrijednostima,
2. razumijevanje osnovnih struktura politike kao rješenje aktuelnih
problema putem donošenja obavezujućih odluka u spornim društvenim
pitanjima,
3. Znanje orijentisano na važne i aktuelne političke oblasti koje su
bitne za budućnost, na primjer: demokratija i njeni problemi, odnos
ekonomije i ekologije, budućnost profitnog društva, globalizacija,
ujedinjenje Evrope,
4. sticanje određenih sposobnosti, kao što su pravilno korištenje
informacija, medija itd.
Iz ovoga je jasno da se izdvajaju dvije oblasti zadataka sa konkretno
određenim sadržajima: 1. Konkretiziranje osnovnih vrijednosti ... 2.
Razumijevanje političkih procesa donošenja odluka sa oba aspekta:
- nosioci odluka i njihova legitimnost (parlament, vlada, glasanje i
izbori, federalizam);
- sadržaj odluka i njihovi izvori: interesi i njihovi nosioci (građanske
inicijative, savezi, političke partije, mediji)."
Ciljevi političkog obrazovanja
Političko obrazovanje želi da kod građana probudi interes za politiku te
da stvori predispozicije da njegov osnovni cilj - punoljetan građanin
bude u mogućnosti da samostalno vrši političku analizu i donosi svoj
sopstveni sud. Za to je, naravno, potrebno osnovno predznanje. Zbog toga
u zadatke političkog obrazovanja spada i to da pruži "mali uvod" u
politiku. Ovdje bi se moglo ubrojati razumijevanje osnovnih pojmova kao
što su: demokratija, raspodjela vlasti, izbori, partije, mir itd.
Demokratsko političko obrazovanje no ostaje samo na promicanju osnovnih
predznanja - ono predstavlja nezaobilaznu osnovu za ostale ciljeve
nastave politike. Jer, ko se ne snalazi u političkom sistemu, ko ne može
da shvati uzročno-posljedične veze, neće moći ni iskoristiti svoju
mogućnost sudjelovanja u društvu, njemu nedostaju demokratske
sposobnosti, on kao građanin ostaje "maloljetan" (suprotno "punoljetan").
Iz svega toga može se zaključiti da postoje ciljevi političkog
obrazovanja koji se nadgrađuju jedan na drugi.
Prva tri stepena obrađena su u gotovo svim publikacijama koje se bave
temom političkog obrazovanja, ono što je i dalje kontroverzno je pitanje
da li četvrti stepen - politički angažman spada u osnovne ciljeve
političkog obrazovanja. Ovaj aspekt je bio tema debata tokom rasprava o
pojmu "uzor građanina". Postoje dobri argumenti za to da se kaže da "punoljetan
građanin" ne mora pod svaku cijenu da se politički angažira.
Prenošenje demokratskih sposobnosti
Terminološki alternativan način određenja ciljeva političkog obrazovanja
u središte pažnje stavlja pojam sposobnosti. Joachim Detjen pravi
razliku između tri različite forme vještina koje jedna drugu dopunjuju:
"Kada spominjemo kognitivnu kompetenciju misli se na određeni nivo
znanja i sposobnost za učenje koji su potrebni za razumijevanje
institucionalnog uređenja političkog sistema, funkcionalnih
uzročno-posljedičnih veza njegovih političkih i ekonomskih zavisnosti.
Pored toga, građanin treba da raspolaže sa informacijama i znanjem o
aktuelnim političkim odlukama.
Proceduralana kompetencija su znanja i sposobnosti, koji su potrebni da
bi se zaista mogle shvatiti političke mogućnosti uticaja i mogućnosti
participacije. Građanin u tu svrhu mora posjedovati znanje o
administrativnim nadležnostima i pravnim postupcima. On mora posjedovati
strategijske sposobnosti da bi ostvario svoje ili ciljeve koji su opće
priznati.
Habitualna kompetencija su zdravi stavovi ... koje građani moraju
donijeti sa sobom da bi doprinijeli održanju općeg blagostanja. ...
Moderne demokratije su veoma zahtjevne u svojim habitualnim
pretpostavkama. Kao državna zajednica one naravno zahtijevaju poštivanje
pravnog sistema, ali i spremnost da se zajednica brani od prijetnji
izvana. Kao liberalna zajednice moderne demokratije zahtijevaju ferplej
i toleranciju u pitanjima shvatanja društva i svijeta oko sebe. Kao
demokratska zajednica one zavise od participacije građana koja bi
trebala da bude odgovorna, racionalna i redovita. Kao socijalna
zajednica moderne demokratije ne mogu funkcionisati bez osjećaja
socijalne pravednosti i solidarnosti"
Didaktički principi političkog obrazovanja
Didaktički principi koji su se razvili tokom stručno-didaktičkih debata
tokom posljednjih desetljeća predstavljaju jezgro političke didaktike.
Oni operacionaliziraju opće ciljeve političkog obrazovanja, koji se
često u skraćenoj formi nazivaju "punoljetan građanin". Početak
obrazovanja ovih principa veže se za prevazilaženje početnih kontroverzi
političke didaktike koncenzusom iz Beutelsbach-a iz 1976. godine.
Koncenzus iz Beutelsbach-a
Pokrajinska centrala za političko obrazovanje iz Baden-Wuerttemberg-a (Baden-Virtemberg)
organizirala je 1976. godine stručno savjetovanje u Beutelsbach-u. "Nakon
ove manifestacije jedan od sudionika, Hans-Georg Wehling (Hans-Georg
Veling), formulisao je tri osnovna principa političkog obrazovanja, za
koje se, po njegovom mišljenju, postigao minimalni koncenzus tokom
savjetovanja." Ovaj protokol u historiju političkog obrazovanja ušao je
pod nazivom "Koncenzus iz Beutelsbach-a", i to ne samo u Njemačkoj. On
predstavlja prekretnicu ka profesionalizaciji i osnovu političke
didaktike.
"1. zabrana prisiljavanja. Nije dozvoljeno da se učenicima nameće
određeno željeno mišljenje i da se na taj način spriječava 'samostalno
obrazovanje mišljenja". Upravo ovdje nalazi se granica između političkog
obrazovanja i indoktrinacije. Indoktrinacija je nepomirljiva sa ulogom
nastavnika u demokratskom društvu i sa općeprihvaćenim ciljem - "punoljetnog
građanina".
2. Ono što je kontroverzno u nauci i u politici, mora se kao
kontroverzno obrađivati i u nastavi. Ovaj zahtjev je u izuzetno uskoj
vezi sa zabranom prisiljavanja, jer ukoliko se izostavi obrađivanje
različitih stavova, ukoliko se ne spomenu različite opcije i ne razrade
alternative onda je utrt put indoktrinaciji ...
3. Učenik mora biti postavljen u političku situaciju i mora biti u
mogućnosti da analizira položaj sopstvenih interesa, kao i da traži
načine i sredstva da utiče na situaciju u smislu svojih interesa ..."
Didaktički principi
Imenovanjem "Zabrane prisiljavanja" i "Kontroverznosti" spomenuli smo
dva osnovna, nezaobilazna i općevažeća didaktička principa. Na kraju
nastavne jedinice mora biti ponuđeno više različitih rješenja za jedan
politički problem. Odabir "najboljeg" puta ne smije se oduzeti iz ruku
učenika, naprotiv tu odluku treba prepustiti njima. "Orijentacija ka
interesima učenika" treći je princip koncenzusa iz Beutelsbach-a oko
kojeg se stalno vodi polemika, ali ne u smislu ukidanja ovog principa,
već u smislu njegovog dopunjavanja.
Koja je funkcija didaktičkih principa prema dijagramu? Oni predstavljaju
mjerilo i referentne nivoe prilikom pripremanja i sprovođenja nastavne
jedinice u oblasti političkog obrazovanja. Radi se o preporukama za
djelovanje koje se ne tiču samo jedne određene teme, a od velikog su
značaja prilikom sadržajno-metodičkih planiranja programa, jer pomažu da
se od mnogobrojnih mogućnosti i aspekata odaberu pojedini koji su
prilagođeni nastavi ili seminaru.
Didaktički principi se preklapaju, nadopunjuju i veoma su usko jedan s
drugim povezani. U odnosu na to za koga se priprema nastavna jedinica
obraća se više ili manje pažnje na pojedine didaktičke principe. Ni
jedna nastavna jedinica ne zadovoljava sve didaktičke principe. Ono što
je bitno je da svaka nastavna jedinica odgovori na didaktičke principe
zabranjivanja prisile i kontroverznost - na ova dva osnovna principa
koncenzusa iz Beutelsbach-a mora se obratiti pažnja prilikom obrade bilo
koje političke teme. Političko obrazovanje koje ne poštuje zabranu
prisiljavanja i kontroverznost nije profesionalno.
Orijentacija ka nauci: Političko obrazovanje mora biti usko
povezano sa naukama na koje se oslanja, a prije svega sa politologijom.
Orijentacija ka učenicima: Političko obrazovanje se veže za
iskustva i interese onih kojima se obraća (ciljna grupa). Ako se radi o
obrazovanju odraslih ovaj princip se ne naziva Orijentacija ka učenicima,
već Orijentacija ka temi. Idealan slučaj bi glasio: "Ono što se obrađuje
tokom nastave i način na koji se to obrađuje moraju da odluče predavač i
sudionici predavanja zajedno." Ovaj princip tiče se toga da se "sudionici
ne posmatraju kao objekti predavanja."
Orijentacija ka problemu: Političko obrazovanje treba da se tiče
realnih problema i da prenosi znanja i kompetencije, koje su potrebne za
obradu problema. Sposobnost da se riješi problem je važnija od
nagomilavanja znanja o određenom problemu.
Egzemplarnost: Političko obrazovanje ne može nikada do u detalje
obraditi teme, mora se ograničiti na pojedinačne aspekte. Egzemplarno
učenje predstavlja strategiju reduciranja materijala i kompleksnosti
materijala. Odabir aspekta s kojeg će se obrađivati neka tema mora da
bude, prije svega, orijentisan ka učenicima, odnosno ka temi koja se
obrađuje, te mora da bude primjeren za temu koja se obrađuje. To znači
da se "političko jezgro" teme nalazi u središtu pažnje. Egzemplarno
učenje i podučavanje treba "da omogući da se na u određenom problemu
prepoznaju strukture i zakonitosti." Ovaj princip usko je povezan sa
principom orijentacije ka problemu. Egzemplarno učenje je važnije od
težnje za potpunom obradom teme.
Aktuelnost/Jasnost: Ukoliko je to moguće političko obrazovanje treba da
se bavi aktuelnim problemima i rješenjima tih problema. Sadržaji koji se
obrađuju tokom nastave trebalo bi da budu što je moguće aktuelniji i
treba da budu predstavljani na jasan i koncizan način. U kombinaciji sa
kriterijima poput značaja i povezanosti, ovo može da probudi veći
interes i da dovede do povećanja motivacije kod sudionika seminara ili
kod učenika.
Induktivni postupak: Političko obrazovanje, ukoliko je to moguće,
kreće od posebosti - dakle, od jasnih pojedinačnih slučajeva - i na
njima pokušava graditi objašnjenja koja mogu definisati opće. Princip "Induktivno
prije deduktivnog" u uskoj je vezi sa principima orijentacija ka
učenicima, orijentacija ka problemu i sa principom egzemplarnosti.
Orijentacija ka djelovanju: Političko obrazovanje treba da
dozvoli i da unapređuje samostalno učenje (npr. putem odgovarajućih
metoda poput rada na projektima). Pored toga ovo predstavlja i "vježbu
za individualni repertoar djelovanja tokom političke rasprave i
obrazovanja mišljenja" (npr. uvježbavanjem ključnih kvalifikacija poput
debatiranja ili prezentiranja). Radi se dakle o kompetenciji djelovanja
koja je "politički relevantna kompetencija za svakog učenika". Danas se
cijeli jedan niz metoda, od ispunavanja radnog lista pa do studijskih
putovanja, naziva "orijentiranim ka djelovanju". Pregled pogledajte u
dijagramu:
Informacije o autoru: Ragnar Mueller je politolog i jedna od vodećih
osoba Društva Agora (Društvo za promicanje znanja putem novih medija i
političko obrazovanje). U okviru D@dalos-programa on je zadužen za
razvoj sadržajnog dijela servera
www.dadalos.org.
[sardžaj]
_____________________________________________
na mreži
Međunarodni obrazovni server za političko obrazovanje, obrazovanje u
oblasti ljudskih prava i mirovno-pedagoški rad
http://www.dadalos.org/
Ova web-stranica predstavlja određenu formu elektroničkih priručnika.
Ona nudi pozadinske informacije i nastavne materijale koji se odmah mogu
upotrijebiti u nastavi, i to u oblastima političkog obrazovanje,
obrazovanja u oblasti ljudskih prava i mirovno-pedagoškog odgoja i
vaspitanja na devet jezika i jezičkih varijanti. Do sada na raspolaganju
stoje materijali na: albanskom, bosanskom, bugarskom, hrvatskom,
makedonskom, rumunjskom, srpskom, njemačkom i engleskom jeziku. Sadržaj
internet stranice jedanput godišnje se prenosi na CD-ROM koji se može
besplatno dobiti.
Osnovna misao-vodilja prilikom pravljenja ove online-ponude, bila je da
se ponudi "mali uvod" u političko obrazovanje, osnovne informacije o
osnovnim elementima (demokratija, ljudska prava...) te da se pomogne pri
razjašnjavanju osnovnih pitanja. Političke partije naziv je jednog
zasebnog tematskog kompleksa čiji je zadatak da objasni neophodnu ulogu
političkih partija u jednom demokratskom sistemu, te da na nekoliko
primjera pokaže rarličite tipove partija i partijskih sistema. Da bi se
približili apstraktni pojmovi kao što su demokratija i ljudska prava
pripremljen je tematski kompleks o uzoritim historijskim ličnostima koji
su se borili za demokratiju i ljudska prava, založili se za mir. Oni su
nositelji Nobelove nagrade za mir.
Dalje, na raspolaganju Vam stoje online-priručnici na temu Evropska
unija, Globalizacija i Ujedinjene nacije. EU je, naravno u svim zemljama
jugoistočne Evrope jedna veoma važna tema. Na serveru je predstavljan
historijski razvoj EU-a, komplicirana struktura institucija, proces
donošenja odluka te osnovne informacije koje se tiču problematike
proširenja EU-a. Ovaj tematski kompleks trenutno nije aktualiziran, ali
će se aktualizirana verzija odnositi i na vremenski period od stupanja
na snagu Ugovora iz Nice pa sve do danas.
Globalizacija je tematski kompleks koji nudi pojašnjenje tog pojma, s
obzirom da se ovaj pojam sve više i više koristi, a da rijetko ko može u
potpunosti reći što on sve obuhvata. Mi nudimo različite definicije
globalizacije, prikazujemo njene dimenzije, posljedice i rješenja koja
donosi sa sobom, te nastavnicima nudimo praktične ideje za organiziranje
nastave na ovu temu.
Tematski kompleks koji obrađuje temu Ujedinjenih nacija istovremeno je i
"premoštenje" za UN-ovu dekadu obrazovanja i održivog razvoja, koja
počinje 2005. godine. Vezano za ovu dekadu, već u proljeće 2005. godine
pokušaćemo na serveru ponuditi neke informacije.
Pored sadržajnih online-priručnika na serveru se nalaze i dva metodička
priručnika: politička didaktika i pedagogija mira. Politička didaktika
je u osnovi praktični uvod u to kako se može planirati, organizovati i
sprovesti nastava politike. Težište ovog tematskog kompleksa je na
najvažnijim didaktičkim kriterijima, koji služe kao mjerilo i referentni
nivo za organiziranje nastave u oblasti politike.
Tematski kompleks Pedagogija mira razvijen je u saradnji sa Udruženjem
za mirovnu pedagogiju iz Tuebingen-a. Ovaj tematski kompleks bavi se
sugestijama i razmišljanjima o pojmovima rat, mir, konflikt ili nasilje
i pojašnjava naučne osnove za bavljenje ovim pojmovima. Ovdje je
objašnjeno i šta rade ljudi koji se bave mirovnom pedagogijom, koje
zadatke oni imaju i kako se praktično koristi pedagogija mira. Praktični
primjer koji je obrađen u okviru tematskog kompleksa tiče se sporta.
Tamo možete naći ideje o tome kako se sport i ferplej mogu iskoristiti u
mirovno-pedagoškom radu.
Molimo za Vaš feedback: Vaše mišljenje je nam veoma bitno i što od Vas
dobijemo više povratnih informacija to ćemo više biti u mogućnosti da
Vam pružimo adekvatne materijale. Sve Vaše sugestije, ideje i komentare
šaljite nam na adresu:
Ingrid.Halbritter@dadalos.org!
[sardžaj]
_________________________________________________
termini
Manifestacije otvorenog tipa: „Evropske večeri“
(od 21. oktobra 2004. godine u Sarajevu)
Jezici: bosanski/hrvatski/srpski
D@dalos svim zainteresiranim građanima iz Sarajeva i okoline nudi tri
serije večernjih predavanja o Evropskoj uniji. Tokom ovih predavanja
obrađivaće se osnovne informacije o nastanku EU-a, institucijama,
proširenju i aktuelnom položaju Bosne i Hercegovine u odnosu na EU.
Nakon svakog predavanja, sudionici su srdačno pozvani da uz malu zakusku
i piće nastave diskusiju.
Mjesto održavanja: Bosanski Kulturni Centar
Branilaca Sarajeva 24, Sarajevo
Tel: 033/201 513
Termini:
1. serija: četvrtak, 21. oktobar – 28. oktobar – 04. neovembar – 11.
novembar – 16. novembar 2004. (uvijek četvrtkom)
2. serija: ponedjeljak, 22. novembar – 29. novembar – 06. decembar – 13.
decembar i 20. decembar (uvijek ponedjeljkom)
3. serija: četvrtak, 25. novembar – 02. decembar – 09. decembar – 16.
decembar – 23. decembar (uvijek četvrtkom)
Molimo Vas da svoje prijave učešća šaljete Nihadu Mešiću, Telefon:
033/441 268 ili 061/379 838, Email:
Nihad.Mesic@dadalos.org ili Fax: 033/715 601
Financijer: Radna grupa za političko obrazovanje njemačkih političkih
fondacija, koordinacija Fondacija Konrad Adenauer Beograd
Manifestacije zatvorenog tipa: Obuka za moderatore za metodu „Betzavta“
(12.-16.10.2004 u Zagrebu)
jezik: engleski, sa simultanim prijevodom na bosanski/hrvatski/srpski
D@dalos i organizacija Sonnenberg Hrvatska u kooperaciji sa Jevrejskom
zajednicom Zagreb nude seminar za nastavnike/nastavnice i multiplikatore
iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine i Srbiije i Crne Gore. Već u julu 2004.
godine sudionici su bili na prvom seminaru u Sarajevu, a na drugom
seminaru biće im ponuđena obuka iz oblasti samostalnog sprovođenja i
moderiranja „Betzavta“-obuke. (Informacije o „Betazvta“-programu u
Njemačkoj sa mnogo dobrih informacija naći ćete na adresi:
http://www.betzavta.de/). Po svemu sudeći tokom 2005. godine u
ponudi će biti novi kurs za nove sudionike. Zainteresirani se mogu
obratiti na adresu:
Ingrid.Halbritter@dadalos.org
Financijer: Ministarstvo vanjskih poslova Savezne Republike Njemačke
(Pakt za stabilnost)
[sardžaj]
_________________________________________________
impressum
Newsletter izdaje D@dalos Sarajevo, a financira se iz sredstava
Ministarstva vanjskih poslova i Ministarstva za ekonomsku saradnju
Savezne Republike Njemačke (BMZ).
Odgovorna urednica: Ingrid Halbritter
Adresa: D@dalos Sarajevo
Aleja Lipa 57
71000 Sarajevo
Telefon: +387 33 715 600 (Ured Hrasno)
Telefon/Fax: +387 33 446 680 (Ured Vratnik)
Fax: +387 33 715 601
Mobitel Ingrid Halbritter: +387 61 276 381
E-mail:
Ingrid.Halbritter@dadalos.org
Vaše prijedloge, sugestije i priloge za Newsletter šaljite direktno na
Ingrid.Halbritter@dadalos.org
Mailinglista: Ukoliko želite da svaka dva mjeseca dobivate novo izdanje
Newslatter-a, molim Vas da nam se obratite na adresu
Ingrid.Halbritter@dadalos.org
[sardžaj]
[na gore]
|