"I pored svake intrige, i pored svih stranaka čije su strastvene borbe podijelile Francusku, odabrala sam za sebe sasvim novi put, oslanjajući se samo na moje sopstvene oči, slušajući samo moj unutarnji glas, usprotivila sam se tlačiteljima i svoj život žrtvovala Revoluciji."   Olympe de Gouges rođena je 1748. u Montauban u blizini Toulosa u južnoj Francuskoj kao Marie Gouze. Njeno porijeklo bilo je malograđansko. Iako je bila jednako pametna, kao i lijepa, njenu inteligenciju nisu poštovali i unapređivali: gotovo da nije znala čitati i pisati, a kao neko porijeklom iz južne Francuske nije znala govoriti ni čisti francuski jezik. Svoja djela kasnije je diktirala sekretarici.

Uprkos njenim mnogobrojnim manama: "pogrešan" spol, "pogrešno" porijeklo loš odgoj, bez imetka i još k tomu udovica Marie Gouze nije se željela prepustiti životu kakav ju je očekivao. Ona se sa jednim veoma skupim transportnim poduzećem preselila u revolucionarni Pariz, gdje je sama sebi dala lijepo aristokratsko ime "Olympe de Gouges" te stupila u kontakt sa obrazovnim krugovima i kulturnim društvima. Živjela je od darova koje su joj davali njeni ljubavnici, koji su istovremeno plaćali i njene troškove, a klevetu da je kurva prihvatila je kako bi ostvarila svoj san: Željela je postati spisateljica. 

Olympe de Gouges pokušala je zaraditi za život kao autorica pozorišnih komada. Godinama se borila za postavku svojih komada u konzervativnom i kralju podređenom teatru Comédie Francaise. Već jedan od njenih prvih komada u Parizu je postao političko pitanje. U komadu "L´Esclavage des Nègres" obradila je ropstvo u kolonijama Francuske. Već nakon tri izvedbe gradonačelnik Pariza zabranio je predstavu. U novinama je de Gouges bila ismijana.

Ogorčena napisala je: "Čemu ova predrasuda usmjerena prema mom spolu? Zašto se kaže, što sam više puta čula, da Comédie Francaise ne bi trebala da postavlja komade žena na scenu? Ja sam žena, ne tako bogata ... zar ženama nikada neće biti dozvoljeno da na strahote sitomaštva odgovore nekim drugim sredstvom?"  

Potaknuta revolucionarnim događanjima 1789. sve više se okretala ka politici. De Gouges je bila redovan posjetitelj sjednica Nacionalne skupštine. Svoje ideje pretočila je u prijedloge socijalpolitičkih mjera, koje je štampala o svom trošku i lijepila kao plakate po Parizu. Na taj način je o njoj diskutirao cijeli Pariz. 

Svojom "Poveljom o pravima žene i građanke" Olympe de Gouges bila je prva osoba koja je formulirala zaista opširna ljudska i građanska prava. Ova deklaracija je postigla veliki ugled u cijeloj Francuskoj, ali i u inostranstvu. Njen spis "Tri urneka ili dobrobit domovine" doveo je do njehog hapšenja. Ovo je dalo povoda da se u Olympe de Gouges prepozna pripadnica partije Girondista, koja je istovremeno (maj/juni 1793.) bila izbačena iz Konventa. De Gouge je u svom spisu predložila referendum na kojem bi narod glasao o tri predložena oblika vladavine: "Republikanska vlada: jedna jedina i posredna, federativna vlada ili monarhija". Pored toga u decembru 1792. godine ona je javno, prije svega iz humanih razloga, stala u odbranu kralja. On je željela promjenu društva, ali ne putem besmislenog nasilja, već putem riječi, objavljivanjem spisa i apelima na zdrav razum. Time je ona - uprkos razlici između nje i Rusoa - ostala prava zastupnica prosvjetiteljstva. 

De Gouges je došla pred tribunal Revolucije. Obje akcije, njen spis, te njen istup u odbranu kralja protumačeni su kao propagiranje monarhije. 3. novembra 1793. godine Olympe de Gouges je ubijena.

Olympe nije osuđena samo kao pripadnica partije Girodionista, već i kao borac za prava žena. Dvije sedmice nakon njene smrti u govoru vođe Chaumette drugim ženama njen primjer je naveden kao primjer upozorenja: "Sjetite se besramne Olympe de Gouges, ... koja je zanemarila obaveze u svom domaćinstvu, koja je željela politizirati i koja je počinila zločin. Sva ovakva nemoralna bića biće kažnjena paklenskom vatrom zakona... Želite li sljediti njen primjer? Ne, vi dobro osjećate da ste interesantne i vrijedne poštovanja samo onda kada ste ono što je priroda željela da budete" 
[objavljeno u Courrier Républicain, 19. november 1793.]

[Autorica: Dorette Wesemann, Redakcija: Ragnar Müller]

[Početak stranice]

Teme:  Ljudska prava  I  Uzori  I  Demokratija  I  Partije  I  Evropa  I  Globalizacija  I  Ujedinjene nacije  I  Održivi razvoj

Metode:    Politička didaktika    II    Pedagogija mira    II    Metode

     

Ovu online ponudu političkog obrazovanja razvila je agora-wissen, študgartsko društvo za političko opismenjavanje putem novih medija (GbR). Ukoliko imate pitanja ili nekih sugestija, molimo Vas da nam se obratite.