Žene u crnom

Ljudska prava

Prava žena

Žene u crnom

U ratovima, građanskim ratovima i pod diktaturama žene podnose veliki dio tereta. Od 20. vijeka ratovi znače sve više civilnih žrtava, dakle, žrtava među ženama i djecom. Žene su u ratnim uslovima odgovorne za opksrbu i održanje porodice, kao sestre, kćerke, supruge, a prije svega kao majke moraju se nositi sa gubitkom pripadnika svoje porodice.

Zbog posebnosti ove situacije, žene, organizacije žena i pokreti žene koji su u ratnim uslovima propagirali mir su od izuzetnog značaja. One se ne plaše ni najtežih uslova rada kako bi obznanile i obnarodovale svoj poklič za mirnim rješenjem sukoba i razumijevanjem. Time oni odašiljaju signal i drugim ženama da se aktivno priključe njihovom pokretu, te u konfliktnim regionima u većini slučajeva predstavljaju oslonac za mirovni pokret. "Žene u crnom" su jedna od ovakvih organizacija.

1991. godina sa proglašenjem nezavisnosti Slovenije i Hrvatske predstavlja prvi znak raspada Jugoslavije i početak krvavih ratova. U junu 1991. godine Savezna armija intervenirala je u Sloveniji. U julu je počeo rat između Hrvata i Srba u Hrvatskoj.

["Žene u crnom" u Izraelu]

Beogradska grupa "Žene u crnom" organizirala se po ugledu na istoimenu organizaciju u Izraelu, koja od 1988. godine pokušava proširiti propagandu prestanka sukoba između Palestine i Izraela. Pet godina "Žene u crnom" protestirale su protiv ratne politike srbijanskog režima. Njihovi protesti nisu se odnosili samo na vladu u njihovoj zemlji. Istom snagom i sa istim uvjerenjem one su 1999. godine osudile NATO-vo bombardiranje Srbije i zahtievale hitno vraćanje za pregovarački sto (vidi dole). Pored toga ove žene su organizirale centre za dezertere, vojne obveznike koji se nisu htjeli odazvati mobilizaciji i pripadnike njihovih porodica, za žrtve rata i izbjeglice.

"Žene u crnom" su neovisna grupa žena, u koju su dobrodošle žene svih genaracija, religija, nacionalnosti i svjetskih nazora. Istovremeno one se zalažu za emancipaciju i prava žena. Pokret žena i mirovni pokret povezani su jedan sa drugim, pošto je borba protiv nacionalizma i rata jednaka kao i borba protiv propagirano podjeljenih uloga spolova. Nacionalističkom idealu muškarca one suprotstavljau konsekventni pacifizam:

"Čujte dečki, to propagiranje oružanog sukoba, to je danas već zastarjelo. [...] Vi, tako mladi, a držite se antičke ideje, čiji je sam princip već zastario. Ja, žena sa iskustvom iz oružanog sukoba, biram nenasilje. Nenacilje nije kukavičluk. Ono je jednostavno najbolje za današnje vrijeme. Toga biste se i Vi trebali držati."
[Neda Bozinović, 84, bivša partizanka i članica pokreta otpora, danas članica "Žena u crnom"]

Od 1998. godine "Žene u crnom" putuju sa svojom školom mira kroz mnoge gradove u regionu. One organiziraju radionice sa temama: nenasilje, ljudska i prava žena, žene u politici, interkulturna solidarnost i mnogim drugim. Svake godine organizira se ljetni kamp za mreže solidarnosti žena protiv rata. Osim toga "Žene u crnom" objavljuju mnogobrojne časopise, npr. četiri puta godišnje pojavljuje se magazin na temu žene i pacifizam u 7000 primjeraka. One imaju veoma intenzivan kontakt sa drugim grupama "Žena u crnom", te sa drugim pacifističkim organizacijama u zemlji i inostranstvu. Time inicijativa "Žena u crnom" nije samo bitan dio mirovnog pokreta na Balkanu, nego važna karika u mreži pacifističkih organizacija cijelog svijeta.

http://wib.matriz.net/index.html (internacionalno)
www.frauen-in-schwarz.de (Njemačka)
http://www.womenngo.yu (Jugoslavija)

Ostale važne mirovne organizacije žena:

"Majke vojnika", Rusija
"Organizacija majki Srebrenice", BiH
"Bat Shalom", Izrael

[Autorica: Dorette Wesemann, Redakcija: Ragnar Müller]

[Početak stranice]

Poziv "Žena u crnom protiv rata" vladama država članica NATO-a

Vrijednosti koje mi podržavamo su život, solidarnost, poštovanje različitosti. Već osam godina mi razvijamo mrežu razmjene iskustava i solidarnosti u borbi protiv rata. Članice ove mreže su žene sa svih kontinenata, a među njima naravno i žene koje dolaze iz zemalja NATO-a. Kao organizacija žena koja se uvijek deklarisala protiv militarizma, što znači protiv svih vrsta vojnih intevencija, i sada se deklarišemo protiv NATO-ve vojne intervencije na Saveznu Republiku Jugoslaviju. Do danas smo uvijek imale podršku od organizacija žena iz Evrope i SAD-a. Nažalost, vlade ovih zemalja nisu obratile mnogo pažnje na rad mirovnih pokreta i pokreta žena u njihovim zemljama, a da ne govorimo o aktivnostima pokreta žena u Saveznoj Republici Jugoslaviji. Mi, Žene u crnom protiv rata od vlada NATO zemalja zahtjevamo sljedeće:
- da odmah zaustave bombardiranje tla Savezne Republike Jugoslavije
- da povedu mirovne pregovore i sazovu međunarodnu mirovnu konferenciju o Balkanu
- da izbjeglicama i protjeranim sa Kosova omoguće povratak na svoje ognjište, ukoliko oni to žele, a ako ne da im omoguće putovanja u treće zemlje.

Zahtjevamo da Žene u crnom i druge ženske mirovne organizacije širom svijeta odmah upute ovu poruku svojim vladama. Ljudska prava i demokratija ne mogu se nametnuti bombama, već se samo mogu inicirati pregovorima i podrškom svake vrste.

Žene u crnom protiv rata, Beograd 20. april 1999. godine

[Početak stranice]

Teme:  Ljudska prava I  Uzori  I  Demokratija  I  Partije  I  Evropa I  Globalizacija  I  Ujedinjene nacije I Održivi razvoj

Metode:    Politička didaktika    II    Pedagogija mira    II    Metode



Ovu online ponudu političkog obrazovanja razvila je agora-wissen, študgartsko društvo za političko opismenjavanje putem novih medija (GbR). Ukoliko imate pitanja ili nekih sugestija, molimo Vas da nam se obratite.