Patrijarhat je proizvod stoljećima dugog društvenog razvoja. Ipak, postojale su i postoje i druge društvene forme. Pretpostavka je, međutim, da nikada nije postojao matrijarhat u smislu nadmoći i valdavine žene nad muškarcem. Ipak, kod mnogih starih naroda žene kao utjelovljenja principa davanja života stoje u centru društvene pažnje. To istovremeno ne dovodi do marginalizacije muškaraca, obzirom da se dosta pažnje poklanja na izjednačavanje i balansiranje među različitim sferama djelovanja muškarca i žene. Irokezi - indijanski narod, koji je prije dolaska bijelaca živio na Hudson-Bay-u, trebali bi pretstavljati primjer ne-patrijarhalnog društva. Njihov način života inspirirao je francuskog filozofa Rusoa pri nastanku njegove teorije "plemenitih divljaka".  

Svako pleme sastoji se od različitih klanova. Svaki klan stanovao je u jednoj dugoj kući koja je pripadala ženama i nasljeđivala se po principu patrijarhata sa majke na kćerku. Šef klana bila je majka klana, koja je najboljeg ratnika koristila kao svog pomoćnika.

Majka klana birala se na skupštini klana. Sinovi i kćeri cijeli svoj život ostajali bi u kući majke. Nakon vjenčanja mladić bi s vremena na vrijeme posjećivo svoju suprugu u kući drugog klana. Brakovi su se mogli veoma lako razvoditi. Žene nisu bile obavezne ni po kakvim običajima čuvati nevinost, obzirom da su se sva djece posmatrala kao djeca klana ili djeca majke klana. Biološko očinstvo bilo je manje bitno od sociološkog očinstva, koje je uglavnom preuzimao brat ili neki drugi rođak majke klana. 

I njiva je pripadala ženama koje su zajednički radile na njoj. Muškarci su brinuli o opskrbi klana produktima koje bi donijeli iz lova, ribolova ili nakon trgovine. Politika klana određivana je na odvojenim zasjedanjima skupština muškaraca i žena. Na kraju se tražio konsenzus među interesima obje grupe. U skupštini žena jači glas su imale žene koje su rodile više djece. U plemenskom Vijeću, pa čak i u Vijeću lige, što je najveći gremijum pet ujedinjenih plemena Irokeza muškarci i žene bili su jednako zastupljeni. 

Ratovi su bili stvar muškaraca, ali bitno je napomenuti da do dolaska Evropljana u Ameriku kod Irokeza nije postojalo organizirano vođenje ratova. Uhvaćeni ratnici nekog drugog klana nisu ubijani, već se najprije ispitivalo da li bi oni mogli zauzeti mjesto izgubljenog člana dotičkog klana. Ovo ispitivanje bila je stvar žena. Nije postojalo seksualno nasilje, niti nad zarobljenicima, a ni unutar kuće klana. 

Nakon pobjede bijelih Amerikanaca Irokezi su stjerani u veoma male rezervate, prije svega u Kandu, gdje su izgubili svoje navike i običaje. 1847. godine svi Irokezi su prisiljeni na rad u poljima (i muškarci), a za ekonomsko jezgro porodice postavljena je porodica sa muškarcem na čelu; 1869. u Kanadi je donešen zakon po kojem se nasljedstvo i plemena prenosi sa oca na sina, dakle na parijarhalni način.  

[Autorica: Dorette Wesemann, Redakcija: Ragnar Müller]

Primjer za patrijarhalni društveni sistem: bliskoistočna nomadska plemena

[Početak stranice]

Teme:  Ljudska prava  I  Uzori  I  Demokratija  I  Partije  I  Evropa  I  Globalizacija  I  Ujedinjene nacije  I  Održivi razvoj

Metode:    Politička didaktika    II    Pedagogija mira    II    Metode

     

Ovu online ponudu političkog obrazovanja razvila je agora-wissen, študgartsko društvo za političko opismenjavanje putem novih medija (GbR). Ukoliko imate pitanja ili nekih sugestija, molimo Vas da nam se obratite.