Kao prva pripadnica naroda Indigo i najmlađa sveštenica Rigoberta Menchú iz Guatemale dobila je 1992. godine Nobelovu nagradu za mir. Dodjelivanje nagrade Quiché-Indijanki bilo je sve drugo, do konrtroverzno. Njen odnos prema nasilnom otporu u njenoj domovini, koja se ubraja u tešku bilancu koje čine zemlje sa povredama ljudskih prava, za neke kritičare nije bio dovoljan. Uspjeh njene autobigorafije "Yo, Rigoberta Menchú" koja se pojavila 1983. godine, ne samo da je skrenuo pažnju svjetske javnosti na svakodnevne povrede ljudskih prava u njenoj zemlji, nego je napravio i jedan veoma važan događaj na putu priznavanja prava indigo-narodima širom svijeta.  

Život i djelo: Roditelji i jedan brat stradali su kao žrtve vojske, dva druga brata umrla su veoma mladi zbog posljedica siromaštva, a Rigoberta Menchú pobjegla je u Meksiko. 

Citati i govori: Pored govora na dodjeli Nobelove nagrade u ovom odlomku stoji Vam na raspolaganju i jedan intervju sa Rigobertom Menchú.

Pozadina: Historija Guatemale o kojoj govorimo od koloniziranja do modernog režima nepravde čine pozadinu za život i djelo Rigoberte Menchú.

Materijali: Kratki portret i izvještaji iz štampe, prije svega iz 1992. godine rasvjetljavaju značenje Quiché-Indijanke koja se i danas bori za prava indigo-naroda. 

Linsta linkova: Odabrani izvori informacija u Intrenetu o Rigoberti Menchu, opisani na ovoj stranici, olakašaće Vam rešerširanje. 

"Rigoberta Menchú se kako u svojoj sopstvenoj zemlji, tako i na američkom kontinentu, pa i svugdje u svijetu zalaže za mir i pomirenje, prelazeći etničke, kulturne i socijalne linije razdvajanja." [Sejersted, Predsjedavajući Komiteta za dodjelu Nobelove nagrade 1992.]