|
|
|
| Satyagraha Satyagraha je pojam koji je u centru Gandhijeve filozofije nenasilja. On sam pojam pojašnjava na sljedeći način: Pojam Satyagraha smislio sam u Južnoj Africi da bi dao ime snazi sa kojom su se Indijci tamo borili punih 8 godina (1906. - 1914.). O Satyagrahi sam govorio da bi napravio razliku između te snage i pokreta koji su tada bili prisutni u Velikoj Britaniji i Južnoj Africi pod imenom pasivnog otpora. Satyagraha je od pasivnog otpora toliko daleko, koliko i sjeverni od južnog pola. Pasivni otpor je oružje slabih i pri tom upotreba fizičkog pritiska ili nasilja nije u osnovi isključena, da bi se postigao cilj. Nasuprot tome Satyagraha je oružje najjačih. Ovdje je svaka upotreba sile principijelno isključena. (...) Ovaj zakon ljubavi nije ništa drugo do zakon istine. Bez istine nema ljubavi. (...) Satyagrahom se naziva i snaga duše, jer je duši koja počiva u svemu potrebna izvjesnost, kada sljedbenik Satyagrahije vjeruje da smrt nije kraj nego vrhunac borbe. (...) I u saznanju da će duša nadživjeti tijelo on ne sagara u želji da pobjedu istine ostvari u ovom trenutnom, tijelu. (...) Uprkos tome uvriježeno je mišljenje da Satyagrahaju — onakvu kakvom je mi razumijemo — može prakticirati samo odabrana manjina. Moje iskustvo pokazuje upravo suprotno. Ako se shvate njeni osnovni pricipi - čvrsto se držati istine i sopstvenom patnjom se boriti za nju - onda Satyagrahaju može prakticirati svako. (...) Ipak, na političkom nivou borba u ime naroda sastoji se uglavnom u tome da se suprotstavi greškama u formi nepravednih zakona. Ako nam ne uspije da zakonodavcu putem peticija i argumanata objasnimo grešku koju nanosi zakonom, onda nam kao jedino sredstvo suprotstavljanja preostaje - ukoliko se ne želimo potčiniti - da se oglušimo o zakon, budemo kažnjeni zbog toga i prihvatimo tu kaznu kao našu patnju, te da time zakonodavca prisilimo da ukine nepravedni zakon. Zbog toga je Satyagraha u javnosti i dalje shvaćena kao civilna neposlušnost ili civilni otpor. "Civilno" u ovom slučaju treba shvatiti tako da ovaj postupak nije kriminalan. [preuzeto iz: Günther Gugel, Mi nećemo smekšati. iskustva sa nenasiljem. Praktični uvod, Društvo za mirovnu pedagogiju e.V., Tübingen 1996., 34f.] [Primjer primjene ove filozofije nenasilja je Satyagraha iz 1930. godine. Informacije o ovome naći ćete na stranici Salz-marš]
|
|
Teme: Ljudska
prava I Uzori I Demokratija I Partije I Evropa
I Globalizacija I Ujedinjene
nacije I
Održivi razvoj
|