|

| |
Kritika partija
(III)
 |
Često se
čuje kritika da partije nisu dovoljno legitimne u odnosu na moć
koju posjeduju. Stanovništvo se unutar partija ne predstavlja
ravnomjerno, tako, naprimjer, postoje velika odstupanja što se tiče
broja žena unutar partija. Sljedeći tekst se
bavi upravo ovim problemom, a najvažniji argumenti koji govore o
legitimacijskoj krizi jedne partije predstavljeni su u drugom
tekstu. |
 |
Znak za
nedovoljnu legitimaciju partija bila je pojava konkurentnih
organizacija koje se bave političkom participacijom, što je u
mnogim demokratijama bio slučaj početkom 70-tih godina.
Jedan poseban tekst bavi se pitanjem građanskih
inicijativa i njihovim odnosom ka partijama, i to na njemačkom
primjeru [...do
teksta o Građanskim inicijativama] |
 |
Članstvo |
Partijska demokratija počiva
na političkom angažmanu građana unutar partija. Ipak, pokazalo se da
socijalni sastav članova partije ne odgovara presjeku socijalnog sastava
stanovništva. Tako su kod svih partija (...) žene i radnici nedovoljno
zastupljeni. Ovakva slika još više se pogoršava na štetu obje imenovane
grupe kada se napravi razlika između formalnog članstva u partiji i
aktivnog partijsko-političkog angažmana. U sastavu članstva prevagu
ima nešto viši srednji stalež (...).
Problem nedovoljne reprezentacije
socijalnog stanja stanovništva unutar partija, ipak, ne treba dramatizirati.
Narodne partije i tako uzimaju u obzir interese svojih birača, a što se
ostalih partija tiče, njihove stavove i interese ne određuje isključivo
soccijalni položaj njenog članstva.
[Uwe Backes/Eckhard Jesse, iz:
Informacije o političkom obrazovanju 207, Partijska demokratija, Bonn BpB
1997.]
[Početak
stranice]
 |
Kriza
legitimacije |
Jedna (...) kontroverza vrti se oko pitanja, da li stanovništvo zapravo
posmatra partije kao priznate zastupnike svojih interesa i da li je partijska
demokratija zaista duboko ukorijenjena (da li nalazi svoj legitimitet) u svij esti
stanovništva.
-
Jedna grupa kritičara
(...) vidi opasnost od ozbiljnog nedostatka legitimacije partija: Ukoliko je
legitimna osnova partijskog sistema loše razvijena, onda se kriza
kapitalističke države odražava i na partijski sistem. 95 procenata
građana drže se podalje od partija, a čak i članovi partije
razvijaju dosta ograničene aktivnosti. Spontanim štrajkovima, a prije
svega građanskim inicijativama čiji članovi smatraju da
njihovi interesi nisu dovoljno zastupljeni u partijama, sve više grupa
stavlja u pitanje "etabliranu" partijsku demokratiju (...).
-
Drugi naučnici (...)
polaze od toga da partije i partijski sistem u očima većine građana
imaju kredibilitet, a da su samim tim u velikoj mjeri priznati kao
zastupnici interesa (...).
[Uwe Backes/Eckhard Jesse, iz: Informacije o
političkom obrazovanju 207, Parteijska demokratija, Bonn BpB 1997.]
 |
Problem
legitimacije partija igra značajnu ulogu u diskusiji o "Partijskoj
državi". U okviru Osnovnog kursa 5 ovoj diskusiji je
posvećen poseban odlomak [...do
odlomka "Partijska država"] |
[Početak
stranice]
|