Rastuća spremnost jednog dijela građanstva da se aktivno angažiraju (prije svega ljudi sa natprosječnim stepenom obrazovanja) ogledala se početkom sedamdesetih godina u rastućem broju građanskih inicijativa na lokalnom i regionalnom nivou (npr. protiv gradnje atomskih termoelekratna), koje su insistirale na spriječavanju i provođenju planova za koje su smatrali da su nepravilni. Uz pomoć javnog mnijenja treba se utjecati na odluke parlamenata i partija. 

S jedne strane, građanske inicijative unapređuju društveni angažman i doprinose tome da se prevaziđe opća apatija u pogledu bavljenja politikom. One su odraz duhovne svijesti građana, a u prirodi stvari je da se one u pravilu suočavaju s problemom, obzirom da ne posjeduju opći mandat stanovništva kao što je to slučaj sa partijama. Većina građanskih inicijativa uglavnom prati specifične i vremenski ograničene ciljeve. Uloga građanskih inicijativa u partijskoj demokratiji kao i njihov odnos ka pojedinim partijama su različiti. Njihov repetoar kreće se od striktne neutralnosti i suradnje sa svim partijama, preko odbijanja pojedinih partija do odbacivanja cjelokupnog partijskog sistema. Prve građanske inicijative nastale su u šezdesetim godinama. U međuvremenu je njihov broj porastao na više hiljada. 

Uzroci za nastajanje građanskih inicijativa su različiti: poteškoća kod većine građana da se približe partijama, nedovoljne mogućnosti utjecaja na drugim nivoima političkog života, averzija prema konvencionalnim formama političkog angažmana. Angažman unutar građanskih inicijativa omogućava više uspjeha na osnovu sasvim konkretnih ciljeva na licu mjesta, nego djelovanje unutar partijskih aparata na koje je teško utjecati. Osim toga, narodne partije sa svojim općenitim programom ne mogu zadovoljiti neke specifične interese. 

Rastući pritisak problema - izazvan granicama rasta, mračnim stranama tehničkog napretka i povećanim očekivanjima ljudi - zahtijeva od partija nove koncepte rješenja. Partije i građanske inicijative ne isključuju jedni druge. Građanske inicijative nisu neophodni simptom krize za političko društvo, obzirom da ljudi jednostavno mogu profitirati u društvu koje je otvoreno za različite političke aktivnosti. One (građanske inicijative) ni u kom slučaju ne predstavljaju raspad partijskog sistema, iako u partijama izazivaju izvjesnu dozu nesigurnosti (...).  

[Uwe Backes/Eckhard Jesse, iz: Informacije o političkom obrazovanju 207, Partijka demokratija, Bonn BpB 1997.]

[Početak stranice]

Teme:  Ljudska prava  I  Uzori  I  Demokratija  I  Partije  I  Evropa  I  Globalizacija  I  Ujedinjene nacije  I  Održivi razvoj

Metode:    Politička didaktika    II    Pedagogija mira    II    Metode

     

Ovu online ponudu političkog obrazovanja razvila je agora-wissen, študgartsko društvo za političko opismenjavanje putem novih medija (GbR). Ukoliko imate pitanja ili nekih sugestija, molimo Vas da nam se obratite.