|
|
|
|
Odnos između birača i izabranih ne može se opisati kao obaveza birača da samo da svoj glas, te prepuštanje svega ostalog predstavniku koga je izabrao. Samo kratki pregled zapadnjačke demokratije osvjedočiće svakog da ovakvo karakteriziranje uloge birača ni u kom slučaju nije tačno. Političko djelovanje pojedinca seže i dalje ukoliko u cjlelokupnu sliku, pored partija i saveza, još uključimo i građanske inicijative, te socijalne pokrete, u kojima pojedinac može djelovati. Kao što je to slučaj u radnom i privrednom životu jednog industrijskog društva, tako su organizirane grupe i u politici odlučujuće sredstvo koje pojedinca oslobađa njegove nemoći i omogućava mu da djeluje kao član kompliciranog društva. Partije i savezi, građanske inicijative i socijalni pokreti pokušavaju utjecati na proces obrazovanja političke volje shodno svojim uvjerenjima i interesima, i to direktno ili utjecajem na javno mnijenje, te pokušavaju iznijeti svoje brige i želje vladama i parlamentima ili preuzeti zadatke državnih organa i provesti ih u vlastitoj režiji. [iz: Waldemar Besson/Gotthard Jasper, Vodič kroz modernu demokratiju. Sastavni elementi slobodnog državnog poretka, BpB Bonn 1990.]
|
|
Teme: Ljudska
prava I Uzori I Demokratija I Partije I Evropa
I Globalizacija I Ujedinjene
nacije I
Održivi razvoj
|
