Najveći dio sugestija u ovom dijelu preuzete su iz radne mape sa nastavnim materijalima, koju je izdao projektni ureda Minden za 2. Svjetski projekt solidarnosti na temu "50 godina Opće povelje o ljudskim pravima". Mozda ćete u ovim prijedlozima za raspravu o ljudskim pravima pronaći ideje za Vašu nastavu. Tekst se sastoji od sljedećih odjeljaka:  

Predgovor

Moguće postavke pitanja za nastavu na temu 'Ljudska prava'

Prijedlozi prezentiranja/prezentacije rezultata jedne nastavne jedinice - Ljudska prava

Oprobani primjeri nastave kao konkretna sugestija za Vašu nastavu

Pravljenje sopstvenih internet stranica, koje će biti objavljene na D@dalos-u

Drvo tolerancije

Igrokaz Francuska revolucija

Akcije na temu 'Prava djeteta'

Izložba: Kršenja prava djeteta širom svijeta

Kalendar ljudskih prava  

Pitanja navedena u ovom odjeljku i načini prilaska temi 'Ljudska prava' mogu se dopuniti sa tekstovima, materijalima i uputama/upustvima koji Vam stoje na raspolaganju u ostatku Obrazovnog servera D@dalos.  

• Ko je "pronašao" ljudska prava?

(Istraživanja historije/povijesti ideje; od kada postoji ideja o ljudskim pravima? Kako, kada i zašto je nastala Opća povelja o ljudskim pravima? Kako je izgledao put od "rođenja" ideje do nastanka Povelje? Koje prepreke su postojale na tom putu?)  

[vidi, između ostalog, Osnovni kurs 2: Kako su se razvila ljudska prava?]

• Koja je razlika između ljudskih prava i osnovnih prava? 

(Usporedba teksta Opće povelje o ljudskim pravima i teksta Ustava svoje ili neke druge države, odnosno država; kako i u kojoj formi pojedine države preuzimaju u svoje zakonodavstvo ljudska prava?) 

[Dokument: Opća povelja o ljudskim pravima]

• Šta se skriva iza pojma 'dostojanstvo čovjeka'? 

(Šta znači dostojanstvo čovjeka? Ko ga definira? Šta znači nedostojno čovjeka? Koje se činjenice, odnosi, zakoni, mjere, prekršaji mogu ticati dostojanstva čovjeka?)

[vidi, između ostalog, proširenu temu Dostojanstvo čovjeka]

• Od kada djeca imaju prava?

(Zašto djeca trebaju posebna prava? Od kada postoji ova ideja i kako se došlo do današnjih prava djeteta? U kojem su ona odnosu sa ljudskim pravima?) 

[vidi, između ostalog, proširenu temu Prava djeteta]

• Da li su ljudska prava privilegija zapadnog svijeta?

(Ljudska prava imaju svoje korijene u prosvjetiteljstvu, dakle u zapadnjačkoj kulturi. Koju korist imaju druge kulture od toga? Da li se njima nameću strane, tuđe predstave vrijednosti? Kako se one odnose prema tome?) 

[vidi, između ostalog, proširene teme Dostojanstvo čovjeka i Svjetski ethos]

• Šta znači tolerancija?

(Tolerancija i sloboda vjere – o historiji/povijesti jednog ljudskog prava: od kada i u kojoj formi postoji zaštita od progona zbog religije? Ko su bili prvi borci za ideju tolerancije? Kad, gdje i kako je tolerancija dobila svoje uporište u zakonu? Gdje i na koji način je ona danas ugrožena? – Materijal se može dodati u 'Knjigu tolerancije') 

[Početak stranice]    [Natrag na pregled]

• Koje značenje ima sloboda mišljenja? 

(Da li svako/svatko smije misliti, reći, pisati ono što želi? Sloboda štampe je zanemarena u svim autoritarnim državama. Kako je u Europi/Evropi došlo do toga da se sloboda mišljenja i sloboda štampe sve više provode? Kakva je situacija danas kod nas? Da li štampa treba da ima slobodu da piše sve što želi? Koja ograničenja bi mogla imati smisla?) 

• Mučenja – nepobjediva nepravda ljudi?

(U cilju provođenja nasilne vladavine ljudi su bivali, bivaju i biće mučeni, omalovažavani, oduzimano im je dostojanstvo, uništavani su: Kakvi su podaci za tekuću godinu? Ko daje te podatke? U kojim zemljama se dešavaju mučenja? U kojim su zemljama ona zakonski zabranjena? U kojoj su mjeri ona još uvijek prisutna? Kako se može objasniti ova diskrapanca? Koje političke mjere postoje za spriječavanje mučenja? Šta čine organizacije koje se bave ljudskim pravima? Sa kakvim uspjehom?) 

[vidi, između ostalog, Osnovni kurs 5: Povrede ljudskih prava]

• Da li su žene ljudi druge klase?

(Ista plaća/plata za isti rad – ovo ljudsko pravo ženama širom svijeta i do danas pripada samo djelomično/djelomice. Preovladava praksa nejednakog plaćanja. Žene su zanemarene, npr. one širom svijeta imaju mnogo lošije šanse za naobrazbu/obrazovanje. Da li su ljudska prava u prvom redu prava muškaraca? Šta žene mogu učiniti protiv toga? Šta je već postignuto, a šta ne? Kakve su šanse da se ostvari jednakost širom svijeta?)

• Koje organizacije za ljudska prava postoje u našem gradu/regionu?

(Organizacije za ljudska prava postavile su sebi zadatak da pomognu ljudima čija su ljudska prava ugrožena, podređena, ograničena, na nasilan način povrijeđena ili se uopće ne poštuju. Koje organizacije se zauzimaju za koje žrtve? Koje organizacije su zastupljene u našem gradu/regionu? Šta one konkretno rade? Kako se financira njihov rad?)

[vidi, između ostalog, Listu linkova uz temu Ljudska prava]

• Povrede ljudskih prava širom svijeta – foto-dokumentacija

(Realni uslovi života ljudi često stoje u potpunoj suprotnosti sa ljudskim pravima na "papiru". Foto-dokumentacija sa komentarima o gladi, nasilju, progonima, obespravljivanju... sve to može sasvim jasno predstaviti.)

[Materijale možete pronaći u svim dijelovima Obrazovnog servera D@dalos i na internet stranicama koje su predstavljene na  Listi linkova uz temu Ljudska prava]

• Dalje pitati – pronaći svjedoke

(Razgovarati sa ljudima čija su ljudska prava povrijeđena, prikupiti autentične izvještaje/izvješća, te ih učiniti pristupačnim izdajući ih u vidu brošure ili zidnih novina.)

• Svjetska karta ljudskih prava

(Kako danas stvari stoje sa održanjem ljudskih prava u svijetu? Na karti svijeta obilježiti mjesta i regione u kojima je došlo do povrede ljudskih prava odgovarajućim brojevima i/ili simbolom)

[vidi, između ostalog, Osnovni kurs 5: Povrede Ljudskih prava]

• Kalendar ljudskih prava za sljedeću godinu

(Pojedinačna ljudska prava ili tematske grupe ilustriraju se na kalendarskim listovima i to dokumentirani i sa komentarima. Prodajom ovog kalendara može se npr. podržati neki projekat ljudskih prava.)

[Dokument: Opća Povelja o ljudskim pravima]

• Manifestacije podrške organizacijama za ljudska prava

(Dobrotvorni koncert; kazališne/pozorišne predstave u školi; bazar na kojem bi se prodavale samostalno napravljene igračke, sendviči, biljke, stare stvari; servisni ured, u kojem bi se npr. popravljali biciklik, prali automobili; dobrovoljni odlazak u kupovinu za stare ljude...) 

• Umiješati se u poltiku

(Učenici i učenice se raspituju u političkim partijama, upravnim organima i savezima o njihovoj podršci ostvarivanju ljudskih prava. Oni razrađuju prijedloge djelovanja koje daju tim partijama, upravnim organima ili savezima. Nakon određenog vremena raspituju se kod istih, šta je bilo sa njihovim prijedlozima.)

Kad se u nekoj školi provede projekt koji podržava provedbu ljudskih prava ili je u vezi s njom, treba predstaviti rezultate tog projekta u javnosti ili, u najmanju ruku, u školi. Projektni ured Minden dao je nekoliko prijedloga kako se ti rezultati mogu prezentirati: 

• prezentirati rezultate na posteru ili na zidnim novinama

• različite vrste grupnog rada sa zajedničkom prezentacijom (izložba, brošura, knjiga) 

• tekstualno-slikovna dokumentacija 

• napisati fingirani ili realni novinski članak

• napraviti historijsko/povijesno ili aktualno/aktuelno ogledalo štampe na temu 'Ljudska prava'

• pronaći pitanja, odgovore, dijaloge u vezi nekog teškog pojma iz ove tematike 

• napisati doživljene ili priče koje smo pronašli u literaturi na temu 'Ljudska prava'

• prikupiti autentične tekstove (dnevnike izvješća/izvještaje, priče), komentirati ih, ilustrirati i izdati kao knjigu ili brošuru 

• anketirati ljude i institucije i dokumentirati rezultate ankete 

• napraviti preglede, karte, skice 

• komunicirati sa drugim školama putem E-maila-a 

• napraviti internet stranicu za prezentacije (npr. objaviti je na našem Obrazovnom serveru D@dalos)

• Internet projekt 'Ljudska prava': pravljenje sopstvene internet stranice na temu 'Ljudska prava' 

Naš prijedlog bi bio da odaberete neku tematsku oblast iz ponude Obrazovnog servera D@dalos na temu 'Ljudska prava' (sugestije i moguće postavke pitanja naći ćete u prethodnom odjeljku), te da zajedno sa svojim učenicima i učenicama napravite sopstvenu internet stranicu (tekstovi, slike, iskustvena/iskustveni izvješća/izvještaji, izjave svjedoka, opis situacije na licu mjesta itd.) Ovakve 'elektronske zidne novine' bismo mogli objaviti u internetu na Obrazovnom serveru D@dalos. (Kontakt).

[Početak stranice]    [Natrag na pregled]

Dalje konkretne sugestije i ideje za Vašu nastavu preuzeli smo iz radne mape Projektnog ureda Minden ("50 godina Opće Povelje o ljudskim pravima"):

• Prikupiti različite ideje i učiniti ih vidljivim - Drvo tolerancije

Rezultati bavljenja temom 'Ljudska prava' mogu se predstaviti jednom slikom na zidu u formi drveta, koju treba napraviti zajedno sa učenicima. U dijelu koji predstavlja korijen drveta treba da budu historijska/povijesna, moralna, etička, filozofska i religiozna osnova, predstavljene za zajedništvo u toleranciji i miru. Deblo treba da predstavlja kulturne i pravne manifeste, kao što je UN-ova Povelja i ostali dokumenti o ljudskim pravima, čiji relevantni dijelovi treba da budu citirani. Plodovi bi, na primjer, mogli pokazivati rezultate pojedinih radnih grupa, ili predstavljati ilustrovane primjere ljudskog ponašanja. Svaki put kad nakon toga bude proveden neki projekat u školi sa temom 'Ljudska prava' mogao bi se kao plod na drvo dodati kratki opis projekta.

[Početak stranice]    [Natrag na pregled]

• Igrokaz „Francuska revolucija" za historijski/povijesni uvod u temu 'Ljudska prava'

(od Wolfgang Emera, Viša škola Bielefeld)

Cilj i kontekst ovog igrokaza: Ono što mi danas smatramo samo po sebi razumljivim nije bilo baš tako na samim počecima u Europi/Evropi.  Ljudska prava su onda bila, i do dana današnjeg ostala vrlo brizantna tema kad treba da se konkretno primjene. Sve ovo slijedeći igrokaz može vrlo dobro pojasniti. On istovremeno treba da pobudi i interes da se sagledaju interesi vladavine i političke strukture, kako onda, tako i danas.

[Početak stranice]    [Natrag na pregled]

Povelja o pravima ljudi i građana od 26.08.1789. godine, koja i do danas potiče političke diskusije čak do UN-ove Povelje o ljudskim pravima, te diskusije o političkim ciljevima, nije bila usvojena od Nacionalne skupštine Francuske bez oštre rasprave. Te diskusije pokazuju interese moćnika i skepsu vladajuće elite prema narodu.

Tek u jednom historijskom/povijesnom procesu, koji još uvijek traje, ova prava su proširena i nadole - ka narodu. "Šta nama znači Ustav, kad mi za njega ne predstavljamo ništa", povikivali su engleski radnici početkom prošlog vijeka. 

[Početak stranice]    [Natrag na pregled]

Jürgen Habermas o tome danas piše ovako: "Naoko jednaka prava počela su se sasvim polako primjenjivati na podređene, marginizirane i isključene grupe. Radnici, žene, Jevreji, Cigani, homoseksualci i azilanti su tek nakon mnogobrojnih političkih borbi priznati kao 'ljudi' koji imaju pravo na potpunu jednakost. Pojedinačni primjeri emancipacije omogućavaju retroaktivno prepoznavanje ideološke funkcije, koju su ljudska prava imala ranije. Svaki put slobodarski poziv na sveopće važenje i provođenje ljudskih prava je služio za prikrivanje činjenične nejednakosti isključenih." (Frankfurter Rundschau od 04.02.1997. godine).

Ovaj proces koji je vodio do Povelje o ljudskim pravima i ideje principijelne jednakopravnosti svih ljudi, historijski/povijesno započeo je u renesansi. On je bivao i biva jako korumpiran, ali istovremeno on kao kritička instanca prati političke procese sada i u budućnosti.  

[Početak stranice]    [Natrag na pregled]

Igrokaz: Sljedeći izvori mogu poslužiti kao početna tačka igrokaza, koji je zapravo uvod u gore pomenutu problematiku ljudskih prava. Historijske/povijesne uloge (Target, Grof Castellane, Malouet, Delandines) treba podijeliti tako da učenici ne poznaju tekst svake uloge, nego samo one koju dobiju. Predsjednik Nacionalne skupštine poziva osobe jednu za drugom, (on - predsjednik ima cjelokupan tekst). Ostali učenici podijeljeni su u različite 'partije' (sa kartama): npr. za objavljivanje, protiv objavljivanja, suzdržani, te na taj način izražavaju svoje mišljenje o izlaganjima govornika. Daljnja (fiktivna) uloga mogla bi na kraju igre donijeti preambulu Povelje od 26.08.1789. godine i pozvati na njeno izglašavanje.

Igrokaz se može koristiti kao uvod (ili produbljivanje) bavljenja temom 'Ljudska prava', mogao bi navesti na pitanja, te uvesti u nastavu historijske/povijesne (Francuska revolucija i dalji razvoj) ili s tim uporedive dokumente (prava tada i danas). 

[Početak stranice]    [Natrag na pregled]

Za i protiv Povelje o ljudskim pravima: Odgovori članova Nacionalne skupštine na pitanje: Da li je potrebna Povelja o ljudskim pravima ili ne? (sa sjednice, održane 01.08.1789):  

Target: „Prava ljudi nisu svima poznata, te ih se mora objaviti. Mislim da je saznanje o njima mnogo udaljeno od mogućnosti da bude opasno, ono može samo koristiti. Da su naši preci uradili ono što mi želimo da uradimo, onda bi oni bili tako učeni, kao što smo mi, onda bi pozitivni članovi povukli za despotizam nepremostive granice, i mi ne bismo došli tamo, gdje smo sad. Mi moramo ispraviti greške našeg Ustava i sačuvati budući svijet od ponavljanja tih grešaka, ugrađivanjem Povelje o ljudskim pravima u njegovu srž. "  

[Početak stranice]    [Natrag na pregled]

Grof Castellane: „Pogledajte ne površinu naše zemlje, i zajedno sa mnom ćete zadrhtati kad vidite kako je malo nacija zadžalo cjelokupnost njihovih prava. Ostale su samo neke ideje i neki ostaci njihove slobode. Bez da obratimo pažnju na cijelu Aziju i na nesretne Afrikance, koji su na zapadnoindijskom otoku/ostrvu morali pretrpjeti još gore robovanje, nego što ih je snašlo u njihovoj zemlji, kažem, dakle, bez da napustimo Europu/Evropu, ne vidimo li cijele narode koji se smatraju vlasništvom pojedine gospode, ne vidimo li da skoro svi sebi stvaraju predstavu da su obvezni/obavezni biti poslušni i djelovati samo u skladu sa zakonima, koje su napravili despoti, koji se, opet, tim istim zakonima ne povinuju? Čak i u Engleskoj, na ovom poznatom otoku/ostrvu, gdje je, čini se, sačuvana sveta vatra slobode, ...nema li čak i tamo zlouporabe/zloupotrebe koja bi nestala, kad bi ljudi bolje poznavali ljudska prava?"

Malouet: „Trenutno, vlada Francuske je bez snage i sredstava, autoritet je ponižen, sudovi ne rade; jedino narod je u pokretu. Ubiranje poreza je prestalo, troškovi rastu, svi prihodi padaju; sve obaveze se čine nepravednim. Pod ovakvim okolnostima izričita Povelja o općim i neophodnim načelima prirodnih sloboda i jednakosti može dovesti do pucanja neophodnih veza." 

[Početak stranice]    [Natrag na pregled]

Delandines: „Narod bi jedva dočekao ovu neograničenu Povelju o pravima, ona bi mu ponovo ponudila urođenu jednakost i slobodu; ali da li će taj narod shvatiti da je ova početna jednakost samo filozofski bajka, koja prestaje kad pored upravo rođenog nejakog djeteta na svijet dođe jače i inteligentnije dijete? Da li će narod razumjeti da sloboda, čak i ako je kći prirode, stoji pod zaštitom pozitivnih zakona i ne sastoji se od toga da se učini sve što jednom koristi, a drugom nanosi štetu, ili da se učini ono što se jednom sviđa, dok drugi ispašta zbog tog uživanja? Ako su jednakost i sloboda u prirodnom uređenju naslijeđe svakog pojedinca, onda svaki pojedinac u državnom uređenju mora žrtvovati jedan dio te jednakosti i slobode, da bi iste osigurao za druge... Štitimo li se od toga da jednim udarcem uništimo branu koju su izgradila stoljeća, bez zaštite protiv bujice čija se snaga može širiti i dalje nego što smo predvidjeli, sa posljedicama užasa i uništavanja."

[Početak stranice]    [Natrag na pregled]

Povelja o ljudskim i građanskim pravima 26.08.1789: „Ubjeđenja da su neznanje, zaborav ili nepoštivanje/nepoštovanje ljudskih prava jedini uzroci javnih nevolja i korumpiranosti vlada, predstavnici francuskog naroda skupljeni u Nacionalnoj skupštini Francuske odlučili su da u jednoj svečanoj Povelji predstave prirodna, neotuđiva i sveta prava da bi ova Povelja sve članove društvene zajednice podsjećala na njihova prava i obaveze, da bi se djelovanje zakonodavne kao i izvršne vlasti moglo u svakom trenutku uporediti sa svrhom postojanja političke ustanove te da bi se na taj način zakonodavna i izvršna vlast više poštovale, te da bi se žalbe građana od sada pa nadalje bazirane na jednostavnim i nespornim osnovama mogle riješavati u smislu održanja Ustava i sveopćeg dobra."

[detaljniji pregled teksta Povelje o ljudskim i građanskim pravima naći ćete na nasim  stranicama sa dokumentima]

• Planirati dječije akcije na temu  ‚Prava djeteta‘ 

(od UNICEF-a)

Prije nego što isplanirate dječije akcije sa Vašim učenicima, trebali biste s njima najprije razjasniti koje su teme, odnosno problemi za njih važni. Možete raditi sa pojednostavljenim tekstom Konvencije o pravima djeteta (vidi  stranice sa dokumentima) ili sa kartama o pravima djeteta  (vidi  dijagram o pravima djeteta). Učenici i učenice podijeljeni u manje grupe treba da odaberu 9 članova Konvencije o pravima djeteta koje smatraju važnim za sebe, treba da ukratko opišu sadržaj svakog člana na posebnom listiću papira, te da naprave rang listu o važnosti (brojem 1 se označava najvažniji član)  

[Početak stranice]    [Natrag na pregled]

Da bi se poboljšao ovaj proces razjašnjavanja, Vi biste u svakom slučaju trebali ostaviti dovoljno vremena za diskusiju. Pokušajte isprovocirati kontraverzne razgovore o rasporedu listića, tj. o rang listi važnosti, i ne potičite učenike na brzo rješenje. Podsjetite učenike i učenice da rijetko kad postoji opće obavezujuće tačno rješenje, te tako krenite dalje:

Stepen/Stupanj 1: Konačno, mlade bi trebalo potaknuti/podstaći da razmišljaju o različitim mogućnostima kako bi postali aktivni pri rješavanju pravnih problema. U Brainstorming-u oni treba da navedu ideje mogućih akcija za rješavanje problema koji su definirali kao najvažniji. Djeci treba da bude jasno koji problemi u njihovoj okolini imaju prioritet. 

Na lokalnom nivou učenici i učenice mogu prikupiti informacije o ponudama za djecu i mlade u njihovoj okolini. Da li sva djeca imaju jednak pristup obrazovnim institucijama, ustanovama za slobodno vrijeme, da li sva djeca imaju jednaku zdravstvenu skrb/zaštitu? Mogu se poslati prijedlozi ostvarivanja Konvencije o pravima djeteta izdavaču lokalnih novina. Učenici i učenice trebaju sa mjesnim vijećnicima diskutirati šta bi se moglo učiniti da se u njihovom mjestu stanovanja stvore bolji uslovi/uvjeti za djecu i porodicu.  

[Početak stranice]    [Natrag na pregled]

Stepen/Stupanj 2: Kad se notiraju svi prijedlozi za moguće akcije, pregledajte cjelokupnu listu sa grupom i vrijednujte je. Neki prijedlozi će se vjerovatno odmah odbaciti kao neostvarivi. 

Stepen/Stupanj 3: Razgovarajte sa djecom o teškoćama koje se mogu očekivati, o potrebnom vremenu, novcu i drugim sredstvima koja su potrebna za provedbu predloženih aktivnosti, mogućim opasnostima i otporima koji su za očekivati od vlasti.  

Stepen/Stupanj 4: Odaberite jedan projekt akcije koji se čini najprije izvodivim. 

[Početak stranice]    [Natrag na pregled]

• Izložba: Kršenje prava djeteta širom svijeta

Napravite zajedno sa Vašim učenicima izložbu o pravima djeteta sa fotografijama, tekstovima, dokumentima itd. Materijal za to naći ćete na D@dalos-u (proširena tema 'Prava djeteta') i na internet stranicama koje su predstavljene i preporučene na Listi linkova na ovom Obrazovnom serveru na temu 'Ljudska prava', te na Listi linkova na temu 'Prava djeteta'. Izložbu možete, na primjer, razložiti po pojedinim članovima Konvencije o pravima djeteta. U različitim sektorima, pored teksta određenog člana, mogli bi biti predstavljeni tekstovi i slike koji dokumentiraju nedovoljnu provedbu prava djeteta. Posebno je važno ukazati na uzroke povređivanja prava djeteta (siromaštvo, rat, progon itd.). Prezentirajte Vašu izložbu u školskoj zgradi ili na nekom drugom javnom mjestu, pozovite i predstavnike medija, dokumentirajte izložbu i pošaljite nam materijale, koje ćemo onda objaviti na ovom Obrazovnom serveru  (Kontakt).

[Početak stranice]    [Natrag na pregled]

• Kalendar ljudskih prava

(od: Projektne grupe Bielefeld)

U centralne izazove 21. vijeka ubraja se djelotvorna provedba ljudskih prava širom svijeta. Za početnu godinu sljedećeg vijeka, za početnu godinu milenijuma, za godinu 2001. treba da bude napravljen kalendar čija će svrha biti probuditi svijest ljudi o ljudskim pravima i "transportirati" ljudska prava u sljedeći milenij. 

Za svaki od dvanaest listova kalendara treba odabrati neko ljudsko pravo ili neku grupu članova čiji će tekst kao moto biti citiran (Dokument: Opća Povelja o ljudskim pravima). Listovi, pored toga, mogu sadržavati informacije o odnosu ili nedostatku pravilnog odnosa između ideala i stvarnosti, o organizacijama koje se zauzimaju za pojedina ljudska prava (vidi Listi linkova  na temu ljudska prava) ili podatke o akcijama koje pomažu ostvarenje ljudskih prava. Slikovni materijali i/ili grafičko uređenje stranice treba da odgovara tekstualnom dijelu.

[Početak stranice]    [Natrag na pregled]

Primjer: Citiraju se prva dva stava člana 23 Povelje o ljudskim pravima (o pravu na rad i jednaku plaću/platu): "Svaki čovjek ima pravo na rad, na slobodan izbor zanimanja, na odgovarajuće i zadovoljavajuće uslove/uvjete rada, kao i na zaštitu u slučaju nezaposlenosti. Svi ljudi, bez ikakvih različitih tretmana imaju pravo na istu plaću/platu za isti rad."  

U komentaru se može ukazati na to kako u odnosu na ovaj član izgleda stvarnost, koliko je visoka stopa nezaposlenosti u zemlji, kakve su prognoze za budući razvoj i šta se može učiniti na (svijetsko)političkoj sceni protiv nezaposlenosti. 

Treba ukazati i na to da je praksa nejednakog plaćanja za isti rad prisutna širom svijeta kako ranije, tako i do dana današnjeg, što se da potvrditi primjerom nejednakog plaćanja muškaraca i žena za isti posao. 

Dalje treba ukazati na organizacije koje se trude da se ovo ljudsko pravo ostvari (u ovom slučaju treba pomenuti Terre des Femmes). Konkretni uspjesi i primjeri njihovog rada, te poziv na zajedničku akciju mogu dopuniti ovu informaciju. 

[Početak stranice]    [Natrag na pregled]