Sljedeći tekst se bavi osnovnim pitanjima Odgoja o ljudskim pravima. Kako se ova tema može obraditi u školi? Koje probleme i izazove nastavnici moraju očekivati pri obradi teme? Pozabavit ćemo se sljedećim aspektima:  

Osnovni problem odgoja o ljudskim pravima

Osnovna pitanja odgoja o ljudskim pravima

Ciljevi odgoja o ljudskim pravima

Pristupi temi - Ljudska prava

Metode približavanja temi - Ljudska prava

Pojedinačne, sasvim konkretne ideje za nastavu, prijedloge aktivnosti u školi, savjete i sugestije o tome kako obraditi temu  - ljudska prava u školi, naći ćete na stranici Savjeti.

Centralnu poteškoću u obradi teme - Ljudska prava u školi predstavlja jaz između zahtjeva i stvarnosti. Sljedeći tekst pojašnjava taj problem: 

„Generalna Skupština Ujedinjenih nacija Opću povelju o ljudskim pravima iz 1948. označila je kao ideal kojem svi narodi i nacije treba  zajednički da streme (Preambula), koji bi u budućnosti (vrijeme nakon Drugog svjetskog rata) trebao da postane nešto samo po sebi razumljivo. Danas moramo reći da svijet očigledno nije došao ni blizu ovom idealu iz 1948. godine: jaz između bogatih i siromašnih raste; nije ustanovljeno pravo na obrazovanje širom svijeta; i dalje se bori za jednakost žena; broj nezaposlenih i siromašnih raste i u dobrostojećim društvima; svakodnevno ljudi umiru od gladi ili od nekih drugih bolesti, a među njima je hiljade djece; pravo na azil i dalje predstavlja jedno veliko pitanje. Sve ovo se ne dešava bilo gdje, nego u ovom "jedinim svijetu", pred našim sopstvenim vratima, u našim državama. Mi nismo posmatrači, nego - direktno ili indirektno - sudionici/učesnici. Drugim riječima: Ideal, kojeg je postavila Opća povelja o ljudskim pravima ostao je jedno, a realnost je drugo.
(...) Ove stvarnosti - direktno ili putem medija - postaju svjesna i djeca i mladi. Kakvog onda ima smisla, tražiti od njih da se pozabave moralnim ili etičkim 'idealom' , prema kojem se stvarnost ne orijentira? (...) Kako učenice i učenici mogu naučiti da prave razliku između ideala i stvarnosti, da ljudska prava posmatraju/promatraju kao orijentir za svoje i djelovanje nekog drugog, te da stvarnost (u budućnosti) učine više ljudskom?"

[preuzeto iz: „50 godina Opće Povelje o ljudskim pravima, 2. Svjetski projekt solidarnosti",  Mapa rada ´98, Projektni ured Minden]

[Početak stranice]    [Natrag na pregled]

Mnogostruki problemi "odgoja o ljudskim pravima" daju se konkretno reducirati na tri osnovna pitanja, kojima ćemo se pozabaviti u ovom odjeljku Obrazovnog servera D@dalos:

• Koji su ciljevi odgoja o ljudskim pravima?

• Koji tematski prilazi se nude pri obradi teme? Kako se može ostvariti odnos sa stvarnošću učenika?

• Koje metode olakšavaju pristup apstraktnoj i teškoj temi - Ljudska prava?

[Početak stranice]    [Natrag na pregled]

U članu 29 Konvencije o pravima djeteta tematizirani su odgojni ciljevi:

"Odgoj djeteta bi trebao biti usmjeren tako da (...) promiče poštovanje/poštivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda(...), kao i poštovanje/poštivanje drugih kultura. Odgojem dijete treba pripremiti na život u slobodnom društvu, za koji će svjesno imati odgovornost, i koji će voditi u duhu razumijevanja, mira, tolerancije, jednakosti polova/spolova i prijateljstva među svim narodima (...). Osim toga odgoj treba djetetu da usadi poštovanje prirodne okoline." 

I Opća Povelja o ljudskim pravima u članu 26. sadrži slijedeće dijelove:

„Obrazovanje treba da ima za cilj potpuni razvoj ljudske osobenosti, kao i jačanje i poštovanje/poštivanje ljudskih prava i osnovnih sloboda. Ono treba da unapređuje razvoj razumijevanja, strpljenja i prijateljstva među svim nacijama i svim rasnim ili religioznim grupama, te da na taj način pomogne ostvarivanju djelatnosti Ujedinjenih nacija."  

[Početak stranice]    [Natrag na pregled]

Odgoj o ljudskim pravima treba da promiče znanje i uvid u: 

• „značenje osnovnih i ljudskih prava, kako za pojedinca, tako i za objektivne principe oblikovanja zajedništva;

• međusobnu ovisnost/zavisnost ličnih/osobnih sloboda, socijalnih osnovnih prava i ličnih/osobnih prava na sudjelovanje/učešće; 

• različito shvatanje i različite načine osiguravanja ljudskih prava u različitim političkim sistemima/sustavima i kulturama; 

• historijski/povijesni proces razvoja i provedbe ljudskih prava; 

• mogući sukob ljudskih prava i legitimacionih interesa vladajućih; 

• osnovno značenje ljudskih prava za nastajanje moderne ustavne države; 

• neophodnost zaštite individualnih ljudskih prava u narodnom pravu; 

• značenje ljudskih prava za mir u svijetu; 

• značenje ljudskih prava za izjednačavanje interesa u odnosima sjever-jug; 

• značenje internacionalne saradnje/suradnje za održanje i ostvarenje ljudskih prava i mira u svijetu; 

• činjenične okolnosti, mjeru i socijalne, ekonomske i političke razloge kršenja ljudskih prava ustanovljenog širom svijeta;

• mogućnosti države i internacionalnih organizacija, ali i pojedinca samog da se osigura važenje i uspostavljanje ljudskih prava, te da se spriječi njihovo kršenje." 

[Objava Ministarstva za školu i dalje obrazovanje pokrajine Nordrhein-Westfallen od 14.02.1997. godine; preuzeto iz: „50 godina Opće Povelje o ljudskim pravima, 2. Svjetski projekt solidarnosti; radna mapa ´98, Projektni ured Minden]

[Početak stranice]    [Natrag na pregled]

Iz svega ovog slijedi da Odgoj o ljudskim pravima - kao i politička/političko naobrazba/obrazovanje uopće - služi da razvije i unapređuje sposobnost prosuđivanja i kritiziranja kod učenika. Odgoj o ljudskim pravima treba da "pobudi i ojača spremnost da se pojedinac zalaže za ostvarenje ljudskih prava i da se suprotstavi njihovom nepoštivanju/nepoštovanju. U to je uključena spremnost da se zaštiti pravo drugog. Učenici bi trebali biti osposobljeni da pitanje ostvarenja ljudskih prava posmatraju kao bitan činilac/faktor pri prosuđivanju političke situacije u sopstvenoj i drugim zemljama. (...) Odgoj o ljudskim pravima koji se ovako razumije slaže se sa odgojem o socijalnoj odgovornosti i toleranciji, sa odgojem protiv rasizma i neprijateljstava prema drugima. Odgoj o ljudskim pravima mora biti povezan sa osposobljavanjem učenika i učenica da toleriraju druge u njihovom drugačijem načinu života.  

[Objava Ministarstva za školu i dalje obrazovanje pokrajine Nordrhein-Westfallen od 14.02.1997. godine; preuzeto iz: „50 godina Opće Povelje o ljudskim pravima, 2. Svjetski projekt solidarnosti; radna mapa ´98, Projektni ured Minden] 

U kontekstu 2. Svjetskog projekta solidarnosti (UNESCO ASP-školski projekt) formulirane su četiri didaktičke kategorije, koje bi trebale olakšati prilaz temi - Ljudska prava: 

• „Zapažanje: Učenice i učenici, nastavnice i nastavnici treba da pogledaju svoj grad ili svoje selo iz perspektive Opće Povelje o ljudskim pravima: Šta je sa pravom na obrazovanje? Kolika je stopa nezaposlenosti kod mladih na regionalnom, nacionalnom i internacionalnom nivou? Da li svi ljudi imaju krov nad glavom? ... 

• Razumijevanje: U (stručnoj) nastavi postavlja se pitanje o uzrocima kršenja ljudskih prava, te o društvenim i pokušajima rješenja širom svijeta. Da li su siromaštvo i bolest krivica pojedinca ili oni imaju strukturalne uzroke? (...) Šta nas je naučila historija/povijest ljudskih prava? Na koji način rade branioci ljudskih prava i organizacije koje se bave ljudskim pravima i koje organizacije postoje? Da li su pravo na jednakost, na slobodno upražnjavanje religije, ne slobodno izražavanje mišljenja značajni i za svakodnevni suživot (u školi i porodici)? 

[Početak stranice]    [Natrag na pregled]

• Djelovanje: Uz pomoć muzike, plesa, kazališta/pozorišta i crtanja učenice i učenici uče da sudjeluju/učestvuju u vitalnosti i kreativnosti drugih kultura, te da izraze svoje sopstvene misli i osjećanja o pitanju ljudskih prava. Nastava o ljudskim pravima doprinosi da škole postanu škole živućih ljudskih prava i demokracije/demokratije. (...) U nastavi orijentiranoj na djelovanje podržavaju se grupe boraca za ljudska prava i grupe za samopomoć, koje se bave ljudima kojima je pomoć potrebna, na primjer ratnim siročadima, uličnom djecom, zlostavljanim ženama, nezaposlenim, izbjeglicama, nepismenim, zaboravljenim starcima. Podržavaju se projekti koji se bore za pravedan i obavezan razvoj u cijelom svijetu. (...) Projektna nastava učenicima i učenicama omogućava da praktično oprobaju svoja znanja u političkoj svakodnevnici. Otvaranje škole i saradnje/suradnja sa organizacijama koje se bave ljudskim pravima, mogu, na primjer, značiti da ćemo biti pozvani da sudjelujemo/učestvujemo u nekoj akciji slanja pisama podrške u korist političkih zatvorenika, ili da ćemo skupljati dobrotvorne priloge prodajući stare stvari, organizirajući dobrotvorne koncerte ili putem sponzora. 

•  demokatični/demokratski pokreti koji ne rezigniraju, nego se angažiraju za održanje ljudskih prava: to su jezgra svjetske "kulture mira". Šta možemo naučiti iz biografija ljudi koji su svoj cijeli život posvetili borbi za ljudska prava, na primjer Mahatma Gandhi, Martin Luther King (...)? Koje primjere možemo naći u našem gradu ili regionu?"  

[preuzeto iz: „50 godina Opće Povelje o ljudskim pravima, 2. Svjetski projekt solidarnosti; radna mapa ´98, Projektni ured Minden] 

[Početak stranice]    [Natrag na pregled]

Od centralnog značenja/značaja je ljudska prava kroz nastavu učiniti shvatljivim, objasniti da se ne radi o apstraktnoj političkoj ideji koja se nas tiče najviše indirektno, nego da se radi o izuzetno brizantnoj i aktualnoj/aktuelnoj problematici koja se tiče svakog pojedinca i da se radi o apelu, da se podrži održanje ljudskih prava. Sljedeće tačke su prijedlozi na koji način bi se to moglo postici u Odgoju o ljudskim pravima. U nastavi bi trebalo: 

• pronaći veze sa  poznatim svijetom i sopstvenim iskustvima; 

• uspostaviti vezu sa ličnim/osobnim hierarhijama vrijednosti; 

• koristiti susrete sa drugim ljudima; 

• uspostaviti poređenja sa sopstvenim regionom; 

• otkriti poređenja sa aktualnom/aktuelnom političkom situacijom i historijom/povijesti; 

• ispitati pravljenje izvještaja/izvješća u medijima; 

[preuzeto iz: „50 godina Opće Povelje o ljudskim pravima, 2. Svjetski projekt solidarnosti; radna mapa ´98, Projektni ured Minden]  

Uz gore navedene kategorije pobrojali bismo primjerima nekoliko metoda koje bi mogle olakšati pristup temi - Ljudska prava:

Zapažanje: „U ovu oblast spadaju postupak posmatranja, opisivanja i rešerširanja. (čitati u knjigama, pitati one koji su to doživjeli, praviti foto-reportaže, pregledati arhive, voditi intervjue, inscenirati razgovore, konfrontirati posmatranja jedna s drugim, pogledati ili napraviti filmsku dokumentaciju, razraditi sjećanja", tematizirati sopstvena iskustva, pričati lično/osobno doživljene priče na određenu temu itd.). 

Razumijevanje: „U ovu oblast spadaju metode analiziranja i sistematiziranja, uspostavljanja odnosa između različitih informacija, sakupljanja podataka, interpretiranja i diskutiranja. U tom smislu od pomoći mogu biti podijumske diskusije, grupne diskusije, referati stručnjaka i studiranje literature koje je u vezi s tim." (na primjer napraviti Brainstorming sa asocijacijama na pojedine članove Opće Povelje o ljudskim pravima).

[Početak stranice]    [Natrag na pregled]

Djelovanje: „U ovu oblast spadaju metode pripreme na djelovanje, probanja i simuliranja djelovanja, odlazak u javnost i istinsko djelovanje. U to uračunavamo metode igrokaza (zamijeniti uloge, izokrenuti uloge), planske igre, metode učenja koje uključuju vanškolske aktivnosti ('otvaranje škole', ekskurzije, proslave, informativne manifestacije), javno predstavljanje rezultata sopstvenog rada (izvedbe, izložbe, koncerti, bazari), skupljanje dobrovoljnih priloga, akcije solidarnosti i pokušaji djelovanja na primjer vođenje politike koja se bavi djecom i mladima." 

Crpljenje snage: „U ovu oblast spadaju metode feed back-a (‚Šta smo postigli?‘), samopotvrđivanja kao i komunikacije, interakcije i kooperacije sa drugim ljudima, školama i inicijativama u svom regionu, u svojoj zemlji ili i sa drugim zemljama: pisanje pisama, pravljenje pokretnih izložbi, organiziranje sportskih manifestacija, kao na primjer trčanje štafete, podržavanje i drugačije honoriranje snaga, sudjelovanje/učestvovanje na trenutno aktivnim inicijativama, planiranje zajedničkih akcija sa susjednom školom ili sa nekom školom iz inostranstva/inozemstva."

[sva četiri odjeljka preuzeta iz: „50 godina Opće Povelje o ljudskim pravima, 2. Svjetski projekt solidarnosti", radna mapa ´98, Projektni ured Minden]

[Početak stranice]    [Natrag na pregled]

Konkretne sugestije i ideje za nastavu naći ćete na stranici Savjeti.