|
|
|
|
Prava djeteta |
![]() |
Novinska/novinski izvješća/izvještaji o proširenoj temi: Prava djeteta |
Novinsko/novinski izvješće/izvještaj 1: ProAsyl kritizira ophođenje prema djeci izbjeglicama
Novinsko/novinski izvješće/izvještaj 2: Zahtjeva se prednost dobrobiti djeteta
Novinsko/novinski izvješće/izvještaj 3: Bilanca/bilans UNICEF-a: veoma tužno
Novinsko/novinski izvješće/izvještaj 4: Ubijeno 2 miliona djece
Novinsko/novinski izvješće/izvještaj 4: Dijete kao roba
Novinsko/novinski izvješće/izvještaj 5: Iskorištavanje rada djece
Novinsko/novinski izvješće/izvještaj 6: Djeca-vojnici
Novinsko/novinski izvješće/izvještaj 7: "Rugmark, garantirano bez rada djece"
Novinsko/novinski izvješće/izvještaj 8: Fudbal/nogomet bez iskorištavanja djece?
Bonn (dpa): Prema mišljenju organizacija za pomoć Njemačka krši Konvenciju UN-a o pravima djeteta. Zastupnici Pro Asyla kritiziraju to da Savezna vlada bez reakcije posmatra kako socijalno zapostavljanje, bijeda, teškoće u razvoju ili strano porijeklo ograničavaju prava djeteta. Prije svega, djeca izbjeglice su žrtve masivnih njemačkih kršenja Konvencije. Prema Pro Asylu protjerivanje djece koja traže azil, pokazuje to da njemačke vlasti umjesto prava na azil prakticiraju/praktikuju pravo odbrane od stranaca.
Frankfurter Rundschau od 4.4.1998. godine
Zahtjeva se prednost dobrobiti djeteta
Slučaj sedamnaestogodišnje Neshea demonstrira za Pro Asyl državnu politiku ograničavanja
(od Jörg Schindler)
U ophođenju sa djecom izbjeglicama Njemačka, prema mišljenju boraca za ljudska prava, krši internacionalno važeće norme.
Frankfurt a.M., 3. april. Prema rječima Pro Asyla i "National Coalition" u ovoj zemlji rangira jedan" kao zakon o odbrani od stranaca krivo shvaćeni zakon o strancima" po pravilu ispred dobrobiti djeteta. Čak i nakon šest godina nakon što je Njemačka ratificirala Konvenciju UN-a o pravima djeteta protjerani su malodobnici pod upitnim okolnostima, izvještavaju organizacije u petak u Bonnu. Sa jednom akcijom dopisnica "Coalition" kojoj pripada otprilike 100 drugih društava želi skrenuti pažnju na "teško povređivanje" međunarodnog prava.
Po mišljenju glasnogovornika Pro Asyl-a, Heiko Kauffmann, ponašanje mnogih političara svjedoci o "birokratskom cinizmu, organiziranom nedostatku odgovornosti i nedostatku civilne hrabrosti". Kao "školski primjer državne politike razgraničenja" on je imenovao slučaj Neshe Özmen, pripadnice naroda Kurda: Sedamnestogodišnjakinja je jula 1997. godine poslata iz Heilderberg-a u Tursku, iako je veliki dio njene obitelji/porodice već ubila tamošna vojska. Njena majka je zlostavljana i od tada joj je potrebna njega. Uprkos tome stutgartsko Ministarstvo unutarnjih poslova odlučilo je da Neshe mora napustiti zemlju. Od tada ne prestaju protesti u Heilderberg-u. Početkom ove godine, Ministar unutarnjih poslova, Thomas Schäuble (CDU) je popustio i nagovijestio za Neshea barem posjetilačku vizu. Međutim, ne postoji baš velika vjerojatnoća/vjerovatnoća da će je ona i dobiti. Nakon što je Neshe, koja trenutno živi u Turskoj kod roditelja kojima je potrebna stalna njega, rekla da bi rado doputovala u Heildelberg za vrijeme Uskrsa, Vladin Prezidijum u Karlsruhe-u se tome usprotivio. Razlog: Pretpostavlja se da Neshe ne bi došla samo u posjetu - te je dodjeljivanje vize "za sada isključeno".
Pro Asyl i "National Coalition" taj slučaj ne žele ostaviti na tome: u četvrtak će oni poslati dva protestna pisma Thomasu Schäubleu i saveznom Ministru inostranih poslova Klausu Kinkelu (FDP), koji je Konvenciju o pravima djeteta označio kao miljokaz/događaj u historiji/povjesti UN-a. U sljedećim mjesecima borci za ljudska prava žele pridobiti što veći broj građana za svoju akciju protestnih pisama, da bi se na taj način odgovorni političari pokrenuli da pronađu "humano riješenje za Neshe u smislu blagostanja djece". Za Kaufmanna se tu postavlja jedno principijelno pitanje: "Koliko je jaka jedna država, koliko je jaka jedna demokratija, za koju djeca predstavljaju opasnost i koja mora da na djeci egzekutira strogoću svojih zakona i da ih silom pošalje u neizvjesnu budućnost?"
Cornelia Schmitz, u: Das Parlament br. 52-53, 24./31.12.1999. godine
Bilanca/bilans UNICEF-a
Veoma tu
žnoNa kraju godine partnerstva Berlina preko UNICEF-a 13. decembra Savezni predsjednik Johannes Rau, Reinhard Schlagintweit, Predsjedavajući njemačkog Komiteta pri UNICEF-u, Carol Bellamy, egzekutivna direktorica UNICEF-a i UNICEF-ov Ambasador Sir Peter Ustinov dali su izvješće/izvještaj o situaciji "djece u svijetu 2000.".
"Mnogi od ciljeva svjetskog Vrha, postavljeni 1990. godine, su ostvareni", naglasio je Schlagintweit, "kao na primjer smanjenje stope smrtnosti djece i majki, smanjenje broja nepismenih ili osiguranje osnovne/osnovnog naobrazbe/obrazovanja. Međutim, jaz između bogatih i siromašnih sve je veći."
"Dvije trećine djece na ovoj zemaljskoj kugli moraju se zadovoljiti sa manje od dva dolara dnevno. Vlade nisu ispunile svoje obaveze, Konvencija o pravima djeteta se ne provodi" - tako je Predsjedavajući izrazio svoju kritiku. UNICEF zahtijeva veće političke napore i više pritisaka u cilju smirivanja oružanih konflikata, čije su prve žrtve djeca i žene. Polovina od 31 miliona izbjeglica i prognanih su djeca i mladi do 18 godina. Zbog slabog imuniteta u toku 1998. godine dva miliona djece u Africi su postali žrtve SIDE.
Savezni predsjednik Rau rekao je da je tužno što se još uvijek mora podsjećati na prava djeteta. On je postavio pitanje o stanju u kojem se nalazi jedna civilizacija u kojoj se djeca koriste kao vojnici, radnici ili kao roba prostitucije.
Egzekutivna direktorica Bellamy ustanovila je da nejednakosti između industrijskih zemalja i zemalja u razvoju stalno rastu. Godišnje još uvijek umire 11 miliona djece od izlječivih dječijih bolesti, kao što su ospice ili bolesti želuca i crijeva. Oštećivanje djece koje nastaje nedovoljnom ili potpuno izostavljenom zdravstvenom brigom, nedovoljnom/nedovoljnim školskom/školskim naobrazbom/obrazovanjem, nedovoljnom prehranom i nedostatkom vode za piće, utiče i na društvo, kojem se uskraćuje ljudski potencijal. Bellamy je još jednom pozvala na korištenja mogućnosti datih Konvencijom o pravima djeteta. Ona je pozvala na izgradnju struktura za provedbu prava djeteta i naglasila da svi planovi i instrumentariji za to postoje već odavno.
Stuttgarter Zeitung od 16.09.1999. godine
"Terre des hommes" je deset godina nakon donošenja UN-Konvencije o pravima djeteta izvukla poražavajuću/i bilancu/bilans: od 1989. godine dva miliona djece širom svijeta ubijeno je u ratovima i oružanim konfliktima, oko šest miliona djece je povrijeđeno. Deset miliona djece pati od ratnih trauma.
Stefan Klein, u: Süddeutsche Zeitung od 24./25.08.1996. godine
Dijete kao robaDa li u Sri Lanci (gdje se cijeni da ima 17.000 djece koja se prostituiraju), i Tajlandu (najmanje 200.000), Indiji (400.000) ili na Filipinima (60.000) gotovo svugdje/svagdje oni koji iskorištavaju djecu pronalaze bogatu ponudu. Treba samo da "zagrabe", a financijski ih to ništa ne košta.
(...) Dugo se počinioci/počinitelji nisu morali brinuti da će platiti za svoja zlodjela. Od jednog policajca sa Sri Lanke čula se rečenica: "Kako ja mogu uhapsiti nekog bijelca?" A i kad bi došlo do sudskog postupka, suci su uglavnom bili milosrdni prema počiniocima (...) Ipak, rajska vremena za izopačene su na samom kraju, perverzno zadovoljstvo ima sve veću cijenu.
Süddeutsche Zeitung od 17.09.1996. godine
Organizacije za zaštitu prava djeteta terre des hommes i UNICEF optužile su iskorištavanje više od stotinu miliona dječaka i djevojčica širom svijeta kroz prisilni rad. Povodom Svjetskog dana djeteta predstavnici obje organizacije u Bonu izjasnili su se protiv "nediferenciranih" bojkota proizvoda nastalih iz prisilnog rada djece i protiv pokušaja opće zabrane tih proizvoda. Oni su preporučili drugačiji način borbe protiv takvog rada djece, naime, bolje ponude naobrazbe/obrazovanja, propise o zaštiti na radu i provjeru iskorištavajućeg ponašanja u industrijskim zemljama.
Po procjenama internacionalnih radnih organizacija trenutno više od 200 miliona djece ispod 15 godina rade. Krajem desetljeća pretpostavlja se da će biti 375 miliona djece koja rade kao čistači cipela, prodavači novina, u poljoprivredi, u proizvodnji tepiha, u kamenolomima ili na raščišćavanju mina, rekla je Petra Boxler iz organizacije terre des hommes. Rad djece je, prije svega, posljedica siromaštva i nedostatka drugih alternativa. Ona smatra obaveznim spriječiti iskorištavanje djece putem prostitucije, prisilnog rada i robovanja. Ovo zahtijeva socijalne i ekonomske perspektive, kao i medicinsku rehabilitaciju. Po njenim podacima oko 40 procenata djece radi da bi financiralo svoje školovanje.

[Slika preuzeta iz jedne informativne brošure organizacije za pomoć djeci u nevolji]
Süddeutsche Zeitung od 12.11.1996. godine
Sve više djece u ratovima biva prisiljeno da ubijaju. Po studiji UN-ove organizacije za pomoć djeci (UNICEF), koja je u ponedjeljak predstavljena u Bonu, razlog za porast broja djece - vojnika je "masovna raspoloživost" lakog oružja, kojim mladi mogu relativno lako rukovati. UNICEF je zatražio da se regrutacija vrši tek sa 18 godina i zahtijevao demobiliziranje/demobilisanje malodobnika/maloljetnika. Po prvoj UN-ovoj studiji o djeci u ratu, koju je predstavila bivša Ministrica odgoja u Mozambiku, Graca Machel, krajem 80-tih godina 200.000 djece ispod 16 godina služilo je vosku.
U Liberiji se 18.000 djece borilo u domovinskom/građanskom ratu. Djeca - vojnici važili su za odvažne, kao neko na kog se može lako utjecati i nisu postavljali nikakve zahtjeve. U studiji se dalje kaže, da su u Libanonu i u Sri Lanci djeca prisiljavana da se prijave u jedinice samoubilačkih komandosa. Po podacima UN-a u Ruandi su po prvi put u historiji/povijesti djeca osumnjičena za učešće u genocidu.
"Rugmark, garantirano bez rada djece"
Niko/Nitko više tačno ne zna ko je došao na tu ideju: da li je to bila Suman, vrlo angažirana socijalna radnica? Politički aktivista Kailash? Ili su to bili prijatelji iz Njemačke, pomoćnici organizacije "terre des hommes", hljeb/kruh za svijet i Misereor? U svakom slučaju ideja je odjednom bila rođena - uz pomoć njemačkih konzumenata ograničiti iskorištavanje indijske djece.
Najprije se trebalo pomoći pri tkanju/uzlanju tepiha. Samo u Indiji 300.000 djece čuči svakodnevno pred razbojima u fabrikama i uništava svoje zdravlje. Da bi to promijenili, aktivisti su osnovali jednu fondaciju. Ona kontrolira proizvođače koji se svojom slobodnom voljom odriču dječijeg rada i na njihove produkte/proizvode stavlja pečat "Rugmark, garantirano bez rada djece". Tako kupci mogu pokazati da li su zaista moralni. Po sloganu: U tržišnom/tržišnoj gospodarstvu/privredi konzument odlučuje o kupovini nekog produkta/proizvoda, a time i o uslovima/uvjetima produkcije/proizvodnje.
Petra Pinzler i Nikolaus Piper, u: DIE ZEIT od 06.12.1996.
Fudbal/nogomet bez iskorištavanja djece?
Na primjer, fudbal/nogomet: Koliko se lopti kojima europski/evropski sportaši igraju sašije u pakistanskom Sialkot-u? - i to nerijetko rade djeca. Sve češće grupe za zaštitu ljudskih prava, kao što je britanska organizacija Christian Aid, protestiraju zbog uslova/uvjeta rada pri šivanju lopti. Ti protesti se odigravaju i pred sjedištem Internacionalnog fudbalskog/nogometnog saveza (FIFA). Ovaj protest bio je neugodan za FIFU, jer ona, kao ni organizacije koje zarađuju iskorištavanjem rada djece, nisu mogli isključiti mogućnost da će zbog toga trpjeti Svjetsko prvenstvo. Prijetio je gubitak imidža.
U međuvremenu fudbalski/nogometni funkcioneri se više ne moraju plašiti protesta. Nekoliko susreta boraca za ljudska prava, UNICEF-a, FIFE i producenata/proizvođača sportskih artikala donijeli su uspjeh prije nekoliko dana: U ovoj branši će se potpisati Kodeks ponašanja i biće uvedena posebna etiketa. "Oni, koji žele na svoje produkte/proizvode staviti našu etiketu, moraju poštovati/poštivati minimalne etičke standarde", samosvjesno kaže Flavio Battaini iz FIFE. "Mi želimo okončati rad djece u industriji produciranja/proizvodnje lopti", kaže zastupnik ove branše, Stephen Rubin - direktor sportskih artikala Pentland.
[Početna stranica-Ljudska prava] [Pregledni dijagram]
|
Teme: Ljudska
prava I Uzori I Demokratija I Partije I Evropa
I Globalizacija I Ujedinjene
nacije I
Održivi razvoj
|