Tübingenška fabrika misli Fondacija Svjetski ethos: Gost Hans Künga danas je bioTony Blair

[Rolf Spinnler, Stuttgarter Zeitung od 30.07.2000.]

Scenario je idiličan: kuća jednog od najboljih Hanglagena Tübingena, terasa sa pogledom na jug. Bilo je to kao "dar sa neba", objašnjava domaćin i nudi gostu da sjedne vani na sunce. Pod "darom sa neba" Hans Küng podrazumijeva Fondaciju Svjetski ethos koja od 1995. godine ima svoju rezidenciju ovdje i kojoj je sad uspjelo da pridobije i Tony Blaira, te da ga pozove u posjetu u Tübingen. Danas će britanski premijer na Univerzitetu održati predavanje. 

Profesor teologije Hans Küng 15 godina je vodio institut za ekumenska istraživanja, koji je Univerzitet za njega osnovao 1980. godine, nakon što je zbog pritisaka iz Vatikana izgubio svoju katedru na katoličko-teološkom fakultetu. Danas se Küng sa zahvalnošću, sa distance, opušteno prisjeća tadašnjih vrlo turbulentnih događanja. On u svemu tome vidi lukavstvo razuma koje je prisilni prekid njegove karijere pretvorilo u šansu. U svakom slučaju Küng je od tada daleko iza sebe ostavio horizonte svoje crkve koje je smatrao suviše uskim i njenu dogmu, te sa knjigama "Biti kršćanin/hrišćanin", "Postoji li Bog?" ili "Projekat Svjetski ethos" stvorio jednu vjernu zajednicu čak i među ljudima ne tako bliskim crkvi koja mu je omogućila da zauvijek preboli nedostatak blagoslova iz Rima. Kod Künga se od tog perioda ne može govoriti ni o čem drugom osim o razmišljanju o cjelovitosti svijeta. 

[Početak stranice]

Jedan od pristalica ove ideje je Karl Konrad Grof od Groeben koji je 1995. godine nakon penzioniranja/umirovljenja Künga vidio svoju šansu. On je također pročitao knjigu "Svjetski ethos", te nakon toga odmah zaključio da uz pomoć jedne Fondacije želi pomoći cjelokupnom projektu. "Mormo se osloboditi prizmatičnog samoostvarivanja i razmišljanja o blagostanju, te ljudima objasniti da su nam za zajednički život u miru i slobodi neophodne etičke norme." On je to izgovorio, osnovao Fondaciju Svjetski ethos te imenovao Hansa Künga za njenog predsjednika. 

Kao da želi opovrgnuti Huntingtona

Küng gura u ruke posjetioca nekoliko brošura koje daju informacije o aktivnostima Fondacije. Ona unapređuje i podržava interkulturni i interreligiozni dijalog, i to putem istraživanja i obrazovnog rada u školama, na višim školama te putem raznih manifestacija i simpozija. na svijetu ne može biti mira dok nema mira među religijama - to je Küngov moto. Zbog toga se poslijednjih godina posvetio studiranju velikih svijetskih religija, bavio se budizmom, hinduizmom, semitizmom islamom, što se ne da primjetiti samo po velikom broju knjiga nego i u sedmodjelnoj televizijskoj seriji. Čini se da Küng želi opovrgnuti američkog političara i naučnika/znanstvenika Samuela Huntingtona, koji kongurenciju između religija vidi kao globalnu borbu kultura. 

[Početak stranice]

Nasuprot tome Küng u svjetskim religijama traži zajedničko. On smatra da se uprkos njihovim dogmatskim razlikama da izdestilirali "minimalan osnovni konzens u smislu obaveznih vrijednosti, nepromjenjivih mjerila i moralnih držanja". To on onda naziva "Svjetskim ethosom". Ipak, Küngova Tübingenška fabrika misli ne misli samo u globalnim dimenzijama ona i djeluje u tim globalnim dimenzijama. Ona je bila vodilja u pisanju "Povelje o Svjetskom ethosu" koju je usvojio Parlament svjetskih religija u Čikagu 4. septembra 1993. godine, te je pružila argumentativnu podršku pri pripremi "Povelje o dužnostima čovjeka" koju je 1997. godine objavio gremij bivših državnika pod vođstvom bivšeg Saveznog kancelara Helmuta Schmidta. Küng ponosno objašnjava svom posjetiocu da će krajem augusta prezentirati svoj projekt na sastanku religijskih vođa u New Yorku, a slijedeće godine u njegovom kalendaru je UN-ova Konferencija o interkulturnom dijalogu. 

Čikaška "Povelja o dužnostima čovjeka" sadrži četiri "čvrste upute/upustva" koje je definirao Küng. Svi ljudi treba da "žive u kulturi nenasilja i da osjećaju strahopoštovanje za svaki život", treba da se osjećaju obaveznima "solidarnosti i pravednom ekonomskom poretku", "toleranciji i istini u životu", i konačno, treba da se osjećaju obaveznim "jednakosti između partnera - muškarca i žene". Küng se slaže da su to sve opće obaveze, te priznaje da je trebalo zaobići teme kao što su spriječavanje začeća, abortus, homoseksualnost, eutanazija, jer oko tih tema ne postoji konzens. Ali, upravo ove teme su širom svijeta na dnevnom redu, o njima se žestoko raspravlja. Ipak, Küng se ne da zbuniti. Što se tiče upravo ovih tema, tu treba tražiti srednji put. On tu ukazuje na jednu vrstu trećeg puta s one strane fundamentalizma i "pluralizma po želji". Jednako tako on odbija i sumnju da na ovaj način želi religije zamijeniti etikom i predane religije pretvorti u "koktel svih religija". Projekat "Svjetski ethos" ne teži nikakvoj zajedničkoj religiji.  

[Početak stranice]

Razgovor o "Dužnostima čovjeka" prouzrokovao je u svoje vrijeme velike debate. Kritičari su u tome vidjeli udarac na kulturu jedinstvenih i već poznatih i priznatih individualnih ljudskih prava.  Küngnov projekt ne poriče svoju bliskost sa komunitarističkom kritikom liberalizma, čak iako on priznaje da riječ "obaveza/dužnost" ima negativne konotacije u Njemačkoj, te on stoga rađe govori o "odgovornosti". U svakonm slučaju ne iznenađuje činjenica da Küng u svojoj zajednici ima i jednog političara koji je priznati komunitarist (i priznati kršćanin/hrišćanin): britanskog premijera Tony Blaira (...).

[Početak stranice]    [Početna stranica - Ljudska prava]    [Pregledni dijagram]