Zakoni koji su u privrednom životu osigurali rasističku segregaciju bili su povezani sa potrebom za nebijelom radnom snagom, kao i sa željom da se i u tom svijetu radne snage živi odvojeno od crnaca. 

Ključno stanovište o tome dao je Mines and Works Act", donešen 1911. godine, koji je crnce isključivao iz određenih dejatnosti ("job reservation"). Sa "Mines and Works Amendment Act" iz 1926. godine vlada je pokušala da da prednost bijelim i obojenim stručnjacima time što je diplome i certifikate davala još samo njima, a nikako crncima i Indima. Zajedno sa Apprenticeship Act", donešenim 1922. godine, koji je regulirao školstvo i još neke oblasti, "Mines and Works Amendment Act" doveo je do pravno regulirane "rezervacije" zahtjevnih djelatnosti za bijelce. Primjer za djelovanje ovih zakona su južnoafričke željeznice. 

[Početak stranice]

Primjer: Južnoafričke željeznice

Promjena broja zaposlenih po rasnoj pripadnosti, 1924. - 1933.

Zastario u toku Drugog svjetskog rata koncept "job reservation"  doživio je pravi preporod krajem 50-tih godina. Ipak, u toku 60-tih i 70-tih godina zbog naglog porasta industrija, vlada je bila primorana da donekle napusti "Colour Bar", dakle, ograničenja u privredi po osnovu boje kože. Privreda u naglom porastu zahtijevala je kvalificiranu radnu snagu, koju nije bilo moguće pronaći samo u bijelom segmentu populacije Južne Afrike.  

Ovi, dijelom zastarjeli zakoni trebali su spriječiti rast jeftine crne konkurencije za bijele radnike. Istovremeno, zakonski okviri su trebali ostvariti nešto i za crne radnike, time što su im dozvoljavali sindikalnu organizaciju, pravo na štrajk i tarifnu autonomiju. Ono što je interesantno je da su poduzetnici podržali ukidanje ovih diskriminirajućih zakona. 

[Početak stranice]

U ljeto 1978. godine (...) poslodavcima južnoafričke željeznice i metalne industrije je uspjelo da sa sindikatima postignu sporazum o ukidanju kriterija boje kože pri dodjeli radnog mjesta. Istovremeno, "Udruženje južnoafričkih trgovaca" koje je imalo izuzetan utjecaj potpomoglo je razvoj ostatka privrede, koji je trebao pratiti primjer metalurgije i ukinuti rasnu diskriminaciju. Kao sljedeći korak predstavnici trgovačke komore tražili su priznavanje sindikata crnaca kao ravnopravnog tarifnog partnera. Dobro primijećeno: Poduzetnici u borbi za sindikalana osnovna prava (...).

Za sindikate bijelaca to je bio šok (...). Šef sindikata Arrie Paulus obećao je da će se on i njegovi drugovi protiv ove "izdaje bijelog čovjeka" boriti do posljednje kapi krvi.

[preutzeto iz: Erich Wiedemann, "Jašemo dok ne utonemo u krv", Rassenstaat Südafrika, Hamburg 1981, 44-45]

[Početak stranice]

Primjer mjesečne skale plaće/plate — Rudari Rietspruit

[preuzeto iz: Južnoafrički službeni list, Nr.15/1987, 9]

[Početak stranice]

[Ostali sastavni dijelovi apartheid-režima: Homelands, Klasificiranje, Društvo, Politika]