Sastavni dijelovi apartheid-režima (II): Pokušaji rasističkog klasificiranja: Registracija po rasama 

1950.godine donešen je "Zakon o registraciji stanovništva", "Population Registration Act". Svi stanovnici Južne Afrike unešeni su u tzv. rasne registre. Osnovano je tijelo za "klasificiranje rasa", koje je nadgledalo ovaj proces. Kriterij klasificiranja i pripisivanja u jednu ili drugu rasu uslijedio bi prema vanjskoj pojavi, općem prihvaćanju i izgledu. Pošto su ovo dijelom bili i socijalni kriteriji, moglo se biti i nekvalifikovano/nekvalicifirano. Određivanje u jednu ili drugu etničku grupu odlučivalo je o kasnijim političkim pravima, socijalnoj oznaci, šansama za obrazovanje i ekonomskom statusu. 

Ipak, mnoga određenja bila su jednostavno oportunistička, kao u slučaju Japanaca ili Izraelaca. Pošto je Južna Afrika imala dobre odnose sa Japanom i Izraelom, pripadnici ovih etničkih grupa bili su klasificirani kao bijelci. Možete si predstaviti kako je izopačen bio ovaj sistem, prije svega u jednoj multikulturnoj/multikulturalnoj mješavini kakva je Južna Afrika, gdje su prisutne sve boje kože u svim nijansama. Da bi se izbjegle ove poteškoće uvedena je obaveza pasoša. Nakon toga svaki građanin Južne Afrike bio je obavezan da sa sobom nosi i pasoš u kojem je bila upisana njegova rasna pripadnost.  

Tri primjera pokazuju svu apsurdnost pokušaja da se društvo rasno klasificira: 

• Kako se postaje Coloured (obojen)?
• Raymond Du Proft
• Preklasificiranje

Kako se postaje Coloured (obojen)?

Carol — slatka, svijetle kose, dugonoga — na jednoj od otmjenih, rasno izmiješanih zabava u Kapstadtu fotografirali su sa jednim obojenim američkim pop pjevačem. Fotografija koju su dan kasnije objavile novine natjerala je krv u venama Bura, koji su po zanimanju bili uzoriti Buri, da kola brže. Plavuša Carol sa visoko podignutom mini suknjom, ispred nje američki pjevač, koji je klečeći stavljao svoj autogram na njenu golu butinu. To je bila sramota za rasu. Štampa pod kontrolom Bura bila je puna ogorčenih članaka o događaju. "Tu se tačno vidi dokle ćemo stići sa ovom vladom." - dovikivao je nacionalistički poslanik u Parlamentu svom jednako nacionalističkom premijeru. "Sad crnci u bijelim hotelima koriste naše žene kao podlogu za pisanje!"  

Ipak, prije nego je uopće moglo doći do sukoba, državna rasna služba smirila je tenzije zbog pomenutog skandala. Služba je objavila saopćenje, da je kompletan događaj zapravo u skladu sa zakonom, jer je gospođica Busch Coloured (obojena). Cijeli slučaj je sasvim naglo iščezao iz novinskih stupaca burskih novina. Još samo nekoliko listova koji su izlazili na engleskom jeziku poklonili su cijelom slučaju još koji komentar.  

[preuzeto iz: Erich Wiedemann, "Jašemo, dok ne utonemo u krv", Rasna država u Južnoj Africi, Hamburg 1981, 27]

[Početak stranice]        [Natrag na pregled]

Raymond Du Proft

Od 1950. godine svakom građaninu Južne Afrike bivala je po slovu "Population Registration Act" određena etnička grupa. Jer, pošto je trebalo odvojiti rase, bilo je neophodno da se zna ko pripada kojoj rasi. I konačno, svako/svatko je sa sobom morao nositi pasoš koji je sasvim jasno određivao pripadnost ovoj ili onoj rasi. 

Od samog početka  pokušaji da se stanovništvo koje je tako izmješano, kao što je to slučaj sa stanovništvom Južne Afrike, su se pokazali kao izuzetno teški. Kao što je to gotovo svakom poznato u Južnoj Africi su zastupljene sve boje kože, od bijele do crne, sa mnogo varijacija između te dvije boje. Kriteriji po kojima se neko klasificirao u ovu ili onu grupu trebali su biti: izgled, opće prihvaćanje tog izgleda i sama pojava čovjeka, ali neke od prvih procedura klasificiranja bile su izuzetno grubo urađene. Bijeli službenici u centrima za klasifikaciju trebali su povremeno koristiti tehniku "olovke u kosi". Kada bi se, dakle, stavila olovka u kosu onoga kojem je trebalo odrediti rasnu pripadnost, ukoliko bi ona ostala u kosi, jer ju je kovrčava kosa zadržavala, onda bi osoba bila klasificirana kao Afrikanac, ali ukoliko bi olovka ispala jer je kosa bila ravna i glatka, osoba bi bila klasificirana kao Coloured (obojena)... 

Od svih priča o strahovima i brigama koje su izazvali rasni zakoni, vjerovatno/vjerojatno nije niti jedna tako tipična kao priča o iskustvu Raymond Du Profta, Južnoafrikanca rođenog u Belgiji. 

"Godine 1950.nakon uvođenja Immorality Act i novih registracijskih zakona(...) on je upoznao konobaricu, Diane Bassick, koja je radila u jednom od restorana u Kapstadtu. Zaljubili su se, ali pošto je ona važila kao Coloured - njena majka je bila bjelkinja, a otac nepoznat - mogli su se sastajati samo tajno. Du Proft se sjeća koliki je bio njen strah da će ih neko otkriti (...), ali nakon nekog vremena ona je prihvatila rizik, te su odlučili da žive zajedno. Kad je nakon 6 godina na svijet došao njihov prvi sin, oni su uzeli kuću u četvrti gdje su živjeli Buri i izdavali su se za bijelački bračni par. Konačno dobili su petero djece, od kojih su sva klasificirana kao Coloured (obojena). Po zakonu djeca su morala pohađati školu u drugom dijelu grada, zajedno sa drugom obojenom djecom, ali da bi zadržali privid da pripadaju bijelcima Du Proftovi su zadržali djecu kod kuće i oni su ih učili što su bolje mogli. Redovno su predavali zahtjeve da se Diane i djeca priznaju kao bijelci i isto tako redovno je njihov zahtjev odbijan. Tako da je zaključenje braka između njih dvoje (po tadašnjim zakonima) bilo nemoguće. Kad je njihov najstariji sin Graham imao 19 godina počeo je da se viđa sa jednom Burkinjom. Djevojčica je ostala trudna. Ipak, vjenčanje je i dalje bilo isključeno, pošto su bili pripadnici različitih rasa. Grahamov odgovor na ovakvu situaciju bio je samoubistvo/samoubojstvo bacanjem pod voz. Bio je mrtav na licu mjesta.  

Nekoliko sedmica/tjedana kasnije preostalo četvero djece Du Proftovih registrirani su kao bijelci.(...)"

Diane Bassick je tek krajem 1980. godine prihvaćena kao neko kome se može napraviti reklasificiranje, nakon što je molila svoje bijele prijatelje da joj pismeno potvrde da je ona kao bjelkinja prihvaćena i nakon što je tu pismenu potvrdu predočila sudu. 

[preuzeto iz: D. Harrison, The White Tribe of Africa. South Africa in Perspective, Berkeley 1982, 173f.]

[Početak stranice]        [Natrag na pregled]

Još 1986. godine došlo je do velikog broja preklasificiranja: 

[preuzeto iz: André E.A.M. Thomashausen, Uništavanje apartheida, Bilans/Bilanca reformi 1978-1986, Deutsch-Südafrikanische Gesellschaft e.V., o.O., o.J., 3]

[Početak stranice]        [Natrag na pregled]

[Ostali sastavni dijelovi apartheid-režima: Homelands, Društvo, Privreda, Politika]