Bildungsserver D@dalos - Demokratie: Grundkurs 4

Osnovni kurs 4: Šta sve spada u jedno demokratsko društvo?

Nakon što smo se u Osnovnom kusru 1 bavili pitanjem "Šta je demokratija?", u Osnovnom kursu 2 se posvetili razvoju demokratije, počev od njenih korijena u antičkoj Grčkoj prije 2500 godina, a u Osnovnom kursu 3 govorili o elementima demokratske države - vlada, parlament, opozicija, pravna država, raspodjela vlasti, itd. - sada ćemo malo više pažnje obratiti na demokratsko društvo.

Pri tom, naravno, uvijek moramo misliti na činjenicu da se u jednoj demokratiji država i društvo ne mogu razdvojiti jedno od drugog, oni djeluju zajedno, permanentno pokušavajući da se približe idealu demokratije. Uprkos tome, postoje neki bitni sastavni dijelovi moderne demokratije koji se najprije mogu svrstati u društvenu oblast.

U te dijelove spadaju tzv. intermedijarne organizacije koje stoje između građana i države i povezuju ih. U biti ovdje se radi o partijama, savezima i medijima.

Sva tri dijela su neophodna za demokratiju. Oni predstavljaju intermedijarni sistem između naroda i ustavnih organa. A šta to znači u konkretnim slučajevima? Koje funkcije ispunjavaju partije, savezi i mediji u demokratskom političkom sistemu? O ovome će biti riječi u Osnovnom kursu 4.

Političke partije kao dio intermedijarnog sistema i kao jedan od sastavnih dijelova demokratije su jako važne i stoga smo im posvetili poseban tematski kompleks (...do Tematskog kompleksa Partije). U okviru ovog Osnovnog kursa pronaći ćete neke osnovne informacije o ulozi i zadacima partija, a ko želi da se iscrpno pozabavi ovom temom, treba pogledati Tematski komplaks Partije.

Partije i savezi:

Posrednici u procesu obrazovanja političke volje

Odnos između birača i izabranih ne može se opisati kao obaveza birača da samo da svoj glas, te prepuštanje svega ostalog predstavniku koga je izabrao. Samo kratki pregled zapadnjačke demokratije osvjedočiće svakog da ovakvo karakteriziranje uloge birača ni u kom slučaju nije tačno. Političko djelovanje pojedinca seže i dalje ukoliko u clelokupnu sliku, pored partija i saveza, još uključimo i građanske inicijative, te socijalne pokrete, u kojima pojedinac može djelovati. Kao što je to slučaj u radnom i privrednom životu jednog industrijskog društva, tako su organizirane grupe i u politici odlučujuće sredstvo koje pojedinca oslobađa njegove nemoći i omogućava mu da djeluje kao član kompliciranog društva. Partije i savezi, građanske inicijative i socijalni pokreti pokušavaju utjecati na proces obrazovanja političke volje shodno svojim ubjeđenjima i interesima, i to direktno ili utjecajem na javno mnjenje, te pokušavaju iznjeti svoje brige i želje vladama i parlamentima ili preuzeti zadatke državnih organa i provesti ih u sopstvenoj režiji.

	... do teksta o savezima u političkom sistemu
	... do teksta o partijama u političkom sistemu

[iz: Waldemar Besson/Gotthard Jasper, Vodič kroz modernu demokratiju. Sastavni elementi slobodnog državnog poretka, BpB Bonn 1990.]

Osim toga, u okviru Osnovnog kursa 4 na raspolaganju su Vam sljedeći tekstovi i materijali o demokratskom društvu:

	Tekst o ulozi medija i javnog mišljenja u političkom sistemu.
	Dijagram, u kojem su predstavljene najvažnije značajke partija i saveza i u kojem je ukazano na njihove razlike.
	Novinski članak o skandalima u demokratiji.