Osnovni elementi demokratične/demokratske države (I): Izbori 

Karakteristika demokracije/demokratije je činjenica da sva vlast proizilazi iz naroda. Narod odlučuje. To zvuči jednostavno, ali kako je u praksi? Sjetimo se primjera iz  Osnovnog kursa 1, porodice koja mora odlučiti koji televizijski program će gledati.

	Kada govorimo i izborima, to odgovara našem primjeru u kojem porodica odlučuje ko/tko će dobiti daljinski upravljač i koji program će se gledati.
	To je neophodno, jer u okviru jednog naroda postoje različiti interesi, kao i unutar naše porodice. U pravilu, nemaju svi isto mišljenje. Onda je neophodno da se nađe način na koji će se riješiti interesni konflikt bez uporabe/upotrebe sile.

Ovaj način je demokratija sa redovnim izborima i odlukama većine. Odabrani zastupnici donose odluke koje važe za sve, čak i za one koji su pri glasanju ili izboru predstavljali manjinu. Oni, takoreći, pronalaze televizijski program koji svi (moraju) gleda(ju)ti.  

Posebnost demokracije/demokratije je da svako/svatko posjeduje jednu bateriju za daljinski upravljač. U realnosti ova baterija odgovara glasu koji se daje na izborima.

Davanjem glasa jednom kandidatu i (ili) jednoj partiji, čovjek se istovremeno odlučuje za program koji ovaj kandidat i (ili) partija žele da provedu u državi. Time, davanjem svog glasa, svaki birač izražava svoje mišljenje o budućem programu koji treba da se provede u državi. A da bi onaj kojeg se odabere zaista bio u stanju da provede svoj program, birač davanjem svog glasa daje i bateriju u daljinski upravljač. Izabrani, dobija/dobiva tako dozvolu i mogućnost da vlada državom u određenom vremenskom periodu. Ova vladavina legitimira se predajom baterija - izborom kojeg načini narod. To je, dakle, smisao izjave da u demokratiji sva vlast proizilazi iz naroda. 

Sljedeći tekst rasvjetljava vezu između izbora i suvereniteta naroda.

[Početak stranice]

Izbori su srce demokracije/demokratije. O bitnim aspektima demokratičnih/demokratskih izbora bit će riječi u sljedećim odjeljcima: 

[Početak stranice]

Izborno pravo jedne države propisuje kako izbori izgledaju do pojedinosti i na koji način se glasovi preračunavaju u sjedišta u parlamentu. U svakoj državi to je regulirano drukčije/drugačije i ima izuzetan uticaj/utjecaj na strukturu vlade i parlamentarnog sistema. Ono što je zajedničko svim zemljama je da vladavina može biti samo vladavina na ograničeno vrijeme. Zbog toga izbori moraju biti organizirani redovito u određenim vremenskim razmacima. Narod mora imati mogućnost da vladu razriješi dužnosti mirnim putem kad više nije zadovoljan njenim radom. 

Sljedeći tekst bavi se izbornim pravom, posebno razlikama između između većinskog izbora i izbora proporcionalnom reprezentacijom. .

[Početak stranice]        [Natrag na pregled]

Mora se paziti na činjenicu da nije svaki izbor demokratičan/demokratski. Za izbore u demokratičnom/demokratskom sistemu postoje kriteriji kojih se mora pridržavati da bi izbor bio demokratičan/demokratski. Demokratski izbori moraju biti tajni, opći, jednaki i slobodni. 

Sljedeći tekst nudi listu kriterija za demokratične/demokratske izbore i objašnjava ih. Detaljnije se o ovim kriterijima govori u tekstu na temu "Suverenitet naroda i izbori".

[Početak stranice]        [Natrag na pregled]

Onaj ko/tko ne izađe na izbore odriče se prava da odlučuje o svojoj sopstvenoj budućnosti. On mora prihvatiti odluku koju donesu građani koji biraju. Time on sam sebe proglašava nedoraslim.

Onaj ko/tko želi promijeniti nešto po pitanju situacije u društvu, mora birati, a ponekad učiniti i mnogo više. Ako se sopstveno mišljenje birača pojedinca nakon izbora pokaže kao mišljenje većine, ako dakle, pobijedi na izborima, onda dotični birač mora postati aktivan i zastupati to mišljenje. Jer mnogi birači mogu svoj glas dati ne samo u izboru zastupnika u parlament, nego u još mnogo drugih svakodnevnih stvari. Dorastao građanin koji je neophodan za živu demokraciju/demokratiju shvata i obavlja ovaj svoj zadatak.

[Početak stranice]