Demokratija u antičkom dobu

O počecima demokracije/demokratije u antičkoj Grčkoj ne raspolaganju Vam stoji nekoliko tekstova i hronološki pregled:  

	Uvodni pregledni tekst pod naslovom "Počeci demokracije/demokratije u grčkom polisu".
	Kratki tekst za "razumijevanje države" u antici.
	Detaljan tekst o nastanku i razvoju polisa u Atini, koji pojašnjava izgradnju demokracije/demokratije reformama Solon-a, Kleisthenes-a i Perikles-a.
	Dva teksta o nastanku i razvoju antičke demokracije/demokratije.
	Hronologija nastanka demokracije/demokratije.

[Početak stranice]

Počeci demokracije/demokratije u grčkom polisu

Počeci demokracije/demokratije povezani su sa nastankom grčkog polisa. Pošto se moderni pojam države može prenijeti u antiku pod polisom treba podrazumijevati zajednicu, a pod politikom reguliranje javnih stvari. Polis je sačinjen od primarnih zajednica čovjek - žena, gospodar - rob. Više porodica čine plamenski savez, a nešto veći broj porodica čine polis. U ovim zajednicama nastalim u devetom stoljeću/vijeku prije Krista razvilo se građanstvo (Demos) koje je obuhvatalo sve slobodne građane kao politički jednakopravne. 

Vlada koja je u različitim polisima bila različita proizilazila je iz Narodne skupštine. U procvatu grčke demokracije/demokratije, u petom i četvrtom stoljeću/vijeku prije Krista, Narodna skupština je odlučivala o zakonodavstvu, vanjskoj i unutarnjoj politici, financijama i vojnim pitanjima. Antička demokratija počivala je na jednakosti svih građana pred zakom, na slobodi govora i slobodnom pristupu javnim službama. Narodna skupština iz svojih redova birala je porotnike koji su funkcionirali kao sud. Javne službe obnašali su pojedinci samo na određeno vrijeme i mogli su biti pozvani na javnu odgovornost.

[Početak stranice]

Ukoliko kritički promatramo/posmatramo, nedostaci ove forme vladavine se ne mogu previdjeti. Prije svega, sva prava i obveze/obaveze važile su samo za potpune građane koji su predstavljali manjinu stanovništva polisa. Žene, stranci, robovi i drugi građani koji nisu bili potpuni građani dijelom nisu imali nakakvih prava, a dijelom su njihova prava bila ograničena. Oni nisu imali prava na privatnu svojinu, nisu mogli obavljati dužnost u javnim službama i nisu imali prava glasa. Sve u svemu, u polisu je postojala vladavina manjine. Pošto je Narodna skupština direktno vladala postojala je opasnost da pod utjecajam trenutnih raspoloženja ili demagogije dođe do pogrešnih odluka. 

Iako je ova kritika na mjestu, antički polis ipak ima svojih zasluga, jer se u njemu po prvi put može primijetiti značenje čovjeka kao jedinstvenog bića, provodi se samovlada, ostvarena je sloboda od tiranije i istovremeno je sve to filozofski potkrijepljeno (...). 

I izvan Grčke bilo je demokratičnih/demokratskih formi i pokušaja ostvarivanja demokracije/demokratije, ali se oni nisu provodili na isti način kao u Grčkoj i za njih ne postoji argumentacija u filozofiji države. 

[Početak stranice]

U Rimskoj republici moć je bila u rukama patricija. Tu se radilo o aristokratskoj vladi. Nakon žestokih borbi demokratski princip je dobio na značenju, materijalno stanje i političko značenje siromašnijih građana (plebejaca) se popravilo, Narodna skupština je bez dokazivanja dobila moć. 

Političko uređenje sjevernoeuropskih/sjevernoevropskih germanskih naroda počivalo je na jednakopravnosti svih slobodnih građana, tako da je i ovdje Narodna skupština bila najviši organ. Osim toga i ovdje je važio princip po kojem su sva prava bila rezervirana samo za poglavare porodica koji su imali i pravo na privatnu svojinu. Članovi njihovih porodica, te veliki broj "napola" slobodnih i neslobodnih bili su bez političkog utjecaja. 

[Početak stranice]