Osnovni kurs 1: Šta je demokratija?

Osnovni kurs 2: Kako se razvila demokratija?

Osnovni kurs 3: Koja su obilježja demokratske države?

Osnovni kurs 4: Šta spada u jedno demkoratsko društvo?

Osnovni kurs 5: S kojim problemima se demokratija danas bori?

[Početak stranice]

Da bismo odgovorili na ovo osnovno pitanje, predstavimo si jedno ljudsko društvo. Jedno ovakvo ljudsko društvo, koje poznaje svako on nas je porodica koju čine otac, majka i dijete. Jedna takva porodica stanuje zajedno, jede zajedno, živi zajedno. Pri tom nastaju problemi, koje svi poznajemo. Ko će iznijeti smeće, koji će se program na televiziji gledati i slični. Ko odlučuje šta će se učiniti?

Tu postoje dvije mogućnosti. Jedna je da odlučuje pojedinac, jer se on može suprotstaviti ostalim članovima porodice. Tako, npr. onaj ko drži daljinski upravljač od televizora u ruci, odlučuje koji će se program gledati na televiziji. 

Ali, može biti i drukčije. Mogu odlučivati svi zajedno. U našem primjeru postoji, dakle, mogućnost da se porodica odluči za jedan program, a onaj ko u ruci ima daljinski upravljač samo bira program koji su svi zajdnički odabrali. 

Jednako kao u našoj maloj porodici problemi u suživotu postoje i u većim zajednicama kao što je stanovništvo jedne države. I u tim zajednicama moraju se donijeti odluke. Međutim, tu se ne radi o televizijskom programu, nego o državnom programu, dakle, o onome što se dešava u okviru jedne države.    

U okviru države postoje iste mogućnosti koje smo imali u okviru naše male porodice. I ovdje je prva mogućnost da jedna osoba određuje šta će se raditi, odnosno ona osoba koja u ruci ima daljinski upravljač. Nazovimo tu osobu jednostavno vladar, jer on vlada državom, odnosno određuje program. Ovaj vladar ima veliku moć i vlada ostatkom ljudi, stanovništvom države. Pri tome stanovništvo nema šta puno da kaže, ono jedva da ima neka prava. Ono ne dolazi u posjed daljinskog upravljača i zbog toga mora dopustiti vladaru da samostalno odlučuje o programu.

Nepravedno, zar ne? Ali, postoji i druga mogućnost. Mogućnost po kojoj svaki čovjek ima prava, a samim tim i malo moći. Svi zajedno odlučuju ko će biti vladar kojem na određeno vrijeme daju svoju moć, da bi on mogao započeti sa vladinim programima. Ipak, vladar to može samo ako je stanovništvo saglasno s tim. On ne može početi sa nekim programom koji ograničava ili oduzima prava stanovništvu.

To sebi možemo predstaviti na sljedeći način. Svaki građanin ima jednu bateriju. Onda oni pronađu nekog od vladara kojem daju veliki daljinski upravljač. A tom daljinskom upravljaču potrebno je mnogo baterija da bi mogao funkcionirati. Zbog toga građani vladaru posuđuju svoje baterije. Dakle, vladar može koristiti daljinski upravljač samo onoliko dugo koliko mu građani posuđuju svoje baterije.

Kad se baterije isprazne, a vladar ne dobije nove od svojih građana, onda on ne može više vladati. U svakom slučaju građani treba dobro da razmisle prije odluke da li će ili neće svom vladaru dati nove baterije. 

To su dva načina kako može izgledati suživot između građana i vladara. Za obje forme može se naći mnoštvo primjera. Prva mogućnost, diktatura, u kojoj građani jedva da imaju neka prava, bila je prisutna u Evropi do kraja 18. vijeka. Tek tada ljudi su počeli shvatati nepravednosti tog sistema. 

Tek tada unutar Evrope proširila se druga mogućnost, demokratija - sa baterijama - , iako je ona sama stara već 2000 godina, što ćemo vidjeti u Osnovnom kursu 2. U 20. vijeku ona se počela primjenjivati u sve više zemalja širom svijeta. 

[Početak stranice]

Ovaj kratki primjer sa baterijama i daljinskim upravljačem dao nam je prvu sliku značenja demokratije. Izjave različitih mislilaca na ovu temu naći ćete na posebnoj stranici (Citati). Uz to, na raspolaganju Vam stoji i jedan dijagram (Dijagram 1: Demokratija - Citati). A šta kaže leksikon o toj temi? Kratki tekstovi koji pokušavaju dati definiciju demokratije nalaze se na stranici Leksikon.

Drugi odjeljak sa mnogo dijagrama sa naslovom Teorija bavi se najvažnijim demokratsko-teoretskim razlikama teorije identiteta nasuprot konkurentnoj teoriji demokratije. Osim toga, na raspolaganju Vam stoji još jedan dio koji obrađuje različite tipove demokratije. Tu se radi o razlikama između direktne i reprezantativne demokratije, kao i o razlikama između parlamentarne i prezidentalne demokratije. (Tipovi).

[Početak stranice]

Teme:  Ljudska prava  I  Uzori  I  Demokratija  I  Partije  I  Evropa  I  Globalizacija  I  Ujedinjene nacije  I  Održivi razvoj

Metode:    Politička didaktika    II    Pedagogija mira    II    Metode

     

Ovu online ponudu političkog obrazovanja razvila je agora-wissen, študgartsko društvo za političko opismenjavanje putem novih medija (GbR). Ukoliko imate pitanja ili nekih sugestija, molimo Vas da nam se obratite.